SUBOTIĆ

Po molbi porodice Subotić iz Toronta, koja slavi Arlijevdan, saradnici “Vesti“ su istražili njihove korene.

M. Filipović u delu "Visočka Nahija" izričito naglašava da su Subotići u Brezi pravoslavna (srpska) porodica nastanjena tridesetih godina prošlog veka i da su Dučići iz Banjana, u Hercegovini, čiji su se stari u taj kraj doselili sredinom 19. veka. Služe Arlijevdan (Sv. Agatonik, 4. septembra), a istu neobičnu službu imaju i Subotići u trnavskoj parohiji, u sarajevskom kraju.

I Subotići u Smrekovici (Visoko, u Bosni) poreklom su iz Hercegovine, i svakako srodni sa onima u Brezi. Za one u Grđevcu, koji imaju rod na Bijelim Vodama i Banjevcu, nismo sigurni da li su jedno sa Subotićima iz Breze, jer su se doselili kasnije iz Hercegovine i slave Sv. Iliju.

U samoj Hercegovini, Dučići se spominju u Popovu, kao ogranak Vlaisavljevića od Gacka. Tamo su, pre tri veka, živela četiri brata koji ubiju bega Čengića, pa se rasele. Jedni odu čak u Rusiju, a Lako, Duka i Bjele u Zagoru. Bjele je prešao u Bjelošev Do u Ljubinju i tamo su njegovi potomci Popovići, Duka u Lug i od njega su Dučići, Lakovi naslednici ostanu Vlaisavljevići.

Četvrti brat, Vuko je ostao u Jasenku (Gacko). Od njega su nastali Vukomanovići. Dukin sin Maksim je otišao u Sarajevo i od njega su Maksimovići u Trnovu. Od Dučića su i Čabrili u Podveležju kod Nevesinja, a ima ih u Rupjelu kod Trebinja i u Beogradu. Slave Đurđevdan.

Sigurni smo da je slava Sv. Ilija (kult ovog hrišćanskog svetitelja veoma raširen u Popovu, u Hercegovini) bila zaštitnik predaka Subotića-Dučića-Vlaisavljevića u starom kraju. Što se nejasnoće oko krsnog imena tiče, trebalo bi znati da su i preci mnogih drugih porodica menjali i slave i prezimena. Arlijevdan i Sv. Agatonik su inače retke slave kod našeg naroda.

Ako se pažljivo čita "Visočka Nahija", primećuje se da nisu retke familije koje su pored svog osnovnog krsnog imena uzele još jedno, ili ga slave kao glavno, pošto su se zavetovali određenom svetitelju da im pomogne da dobiju dete ili da im se "drže deca", tj. da ne umiru. Neki se zavetuju i da bi ozdravili od bolesti ili ako su sačuvali "živu glavu" na taj dan. Verujemo da se nešto slično desilo i kod Subotića.

Subotići su zabeleženi u Brčelima, u Crnoj Gori. Neki su se selili u Grbalj, između 15. i 18. veka. U Glavatima su doseljeni iz Nikšića, u 17. veku. Slave Đurđevdan. Subotići u Kotoru su doseljeni iz Risna, Ledenica, a slave Ilindan. U Ledenicama (uz put Risan-Grahovo), došli su sa (K)Čeva 1650. godine i slave Sv. Iliju. U Srbiji, u Jadru, u selu Runjani, ima Subotića starosedelaca sa slavom Đurđic.