DOPUĐ

Po molbi porodice Dopuđ, rodom iz Kruševa kod Obrovca (Dalmacija), a slave Đurđevdan, saradnici “Vesti“ su istražili njihove korene.

U popisima pravoslavnih porodica u "Karlovačkom vladičanstvu", M. Radeka je na ovom prostoru upisao samo familije s prezimenom Dopuđa (ni jednu Dopuđ), sa slavom Đurđevdan. U "Leksiku prezimena SR Hrvatske" (1976) prezime Dopuđ sreće se u opštini Benkovac (Biljane Gornje i Donje i Kruševo), u Zagrebu i Splitu, u Islamu Grčkom, kod Benkovca, zapisana je porodica Dopuć, u selu Mirkovci, kod Vinkovaca, tri porodice Dopući, a u Rijeci - Dopudi.

Porodica sa oblikom Dopuđa ima u opštinama Titova Korenica (sela Bunić, Čojluk i Rebić), Bjelovar (selo Galovac), Gospić, Gračac (selo Vodena Glava), pa u Zagrebu, Karlovcu i na Rijeci (selo Mučići), u Podravskoj Slatini (selo Španat) i u Čazmi. Posebno je zanimljivo da je u Zadru evidentirana familija Dopugi, romanska reč iz izumrlog dalmatskog, venecijanskog ili italijanskog jezika, koja upućuje na eventualno poreklo prezimena ove porodice.

Nažalost, nigde se Dopuđi i Dopuđe ne spominju u susednim, pa ni udaljenim oblastima, niti na pravcima kretanja iseljenika iz istočnijih i južnijih krajeva prema Lici ili Dalmaciji, tako da jedino možemo da pretpostavimo da su upravo na ovim prostorima dobili prvo nadimak, pa novo prezime Dopuđ. Moramo priznati da, zapravo, bez detaljnijih ispitivanja etimologije i matičnih knjiga, nije moguće preciznije reći odakle potiču.