POLOVINA

Vladimir Polovina, poreklom iz Like, zamolio je etnologe ''Vesti'' da istraže poreklo njegove porodice, koja slavi Svetog Jovana.

Našem čitaocu su dobro poznati podaci o Polovinama u Lici i njihovom geografskom rasporedu, kao i vremenu doseljenja na te prostore. Njega interesuje poreklo samog prezimena i to od Marića - kako sam reče. Mi u tu vezu ne možemo da ulazimo, naime, da li Polovine potiču ili ne potiču od Marića jer za to nemamo dovoljno ni prostora ni vremena. Za tako nešto podrazumeva se analiza arhivske građe.

Stoga ćemo se pozabaviti jednim od još dva krupnija pitanja koja nam postavlja čitalac, a to je poreklo Marića. O etimologiji prezimena Polovina i same reči "pola", odnosno "polovina" (možda grčkog korena) neki drugi put.

Polovine su brojne u Lici samo u dva mesta - Dobroselo kod Lapca i Ostrvica (Gospić). Prema M. Radeki, oni su pravoslavni Srbi sa slavama Jovanjdan, Đurđevdan i Nikoljdan. Marića, prema istim izvorima ("Plemenski rječnik ličko-krbavske županije" iz 1915. i "Gornja Krajina") ima u Gospiću, u Otočcu i oko njega (Lešće, Šumečica), u Medaku, Sincu i Širokoj Kuli. Prema M. Radeki, ove porodice Srba pravoslavne vere su s nekoliko različitih slava: Stevanjdan, Đurđevdan, Sv. Jovan Zlatousti, Petrovdan, Aranđelovdan i Nikoljdan.

Jedino što sa sigurnošću možemo da potvrdimo jeste činjenica da se Polovina kao prezime, kako to navodi čitalac, ne javlja u dva spomenuta kraja na početku 18. veka, već mnogo kasnije. Ako su Marići zaista primarno prezime, tj. familija od koje su nastale Polovine, onda je sled događaja išao naseljavanjem Marića sa širokokulskog i perušićkog područja.

Naime, tamo se to prezime prvi put pojavljuje u graničarskim popisima 1712. godine, mada su sigurno postojali i nešto raniji popisi za Široku Kulu i Grebenar. Ove srpske porodice naselio je knez Vujasin Mileusnić 1690. sa krajiškog područja Otočca, Brloga i Brinja. Iz toga bi se moglo zaključiti da su one mnogo ranije ovde prisutne, moguće i kao starosedeoci.

Marića ima i u Bosni i to zabeleženih s kraja 19. veka, a svakako i mnogo ranije. Razumljivo je da smo posebno razmatrali "jovanštake" koji su ovde nastanjeno duž čitave bosanske teritorije počev od Srebrenice, Vlasenice i Maglaja, pa do Gerzova i Travnika, Glamoča, Prijedora i Dervente i Gradiške. Neke porodice Polovina, kao i Marića, uostalom, proteklih vekova su pokatoličene - i pohrvaćene... Marića, štaviše, ima i muslimana.