VRABAC, ranije Konjević
Iz Stare Pazove piše nam gospođa Valentina Savić koju prvenstveno interesuje njeno devojačko prezime - Vrabac. Kaže da su i njen otac Draško, deda Stojan i pradeda Ostoja rođeni u Gradini kod Omarske (Prijedor) u današnjoj Republici Srpskoj. Sadašnje prezime uzeo je navodno jedan od predaka kada se "udao" (tj. prizetio u ženinu porodicu) za devojku iz familije Vrabac a ranije su se - prema kazivanju babe naše čitateljke - prezivali Konjević.
U zaseoku u kome su živeli Vrapci postoji još nekoliko porodica (čitateljka im ne navodi prezimena) i svi slave Svetog Nikolu koga porodica gospođe Valentine samo preslavlja, a slavi raniju slavu Konjevića - Đurđevdan. (To su činili po savetu sveštenika koji je govorio da treba da slave slavu Vrabaca kao slavu zemlje koju su dobili od njih.)
Preci naše čitateljke su, dakle, zapravo, Vrapci od Konjevića i to je linija koju treba pratiti u našem daljem istraživanju. Od Vrabaca su dobili prezime, zemlju i novu lokaciju, dok je osnova njihovog identiteta - porodica Konjević sa slavom Đurđevdan.
Među prezimenima u Bosni krajem devetnaestog veka, pronašli smo jedino porodice Vrabac u parohiji Gradina i Boškovići, protoprezviterijat banjolučki, ali sa slavom Sveti Jovan i u parohiji Marićka kod Prijedora Vrabičiće, sa slavom Sv. Arhiđakon Stefan. Sa slavom Nikoljdan, ima samo Vračevića kod Dervente i Prnjavora, za koje možemo pretpostaviti da su prvobitno bili Vrabčevići.
Sa porodicama koje nose prezime Konjević, sasvim je druga priča. Oni su i te kako prisutni u okolini Prijedora, upravo kao "đurđevštaci", i to u Kozarcu i Omarskoj, zatim, u Kostajnici, Božićima i Novoj Varošici, u protoprezviterijatu dubičkom, u Gradiškoj i Mašićima i Romanovcima (kod Gradiške) i Laktašima (kod Banjaluke).
Interesantno je da postoje i Konjevići od Maglaja sa slavom Đurđevdan, kao i Vra(b)čevići sa istom slavom i iz istog kraja, takođe kod Maglaja. U oblasti Osat postoji selo Konjevići na Drinjači, kao i Konjska (Rijeka) u selu Zaovinama na Tari. Odavde je pred Turcima još u petnaestom veku iseljeno puno starinačkih familija. Neki su izbegli pred njima ili su pretvoreni u raju, dok su drugi primili islam pa su ih naselili u Lici, a po gubitku ovih teritorija oni su se naselili u oblasti oko Une u Bosni, "kad je Stojan Janković otuda isterao Turke".
Konačno poreklo Konjevića moglo bi se potražiti u oblasti Bijelog Polja, u Konjevića Mali (Vraneši). Naravno, sve ovo ne bi imalo značaja ako uzmemo kao istinito predanje koje je o svojim precima čula naša čitateljka.
