PERUŠINOVIĆ

Čitalac "Perun" Perušinović iz RS je pronašao naš prilog o Perušićima na portalu "Vesti", pa nas moli da "otkrijemo" i njegove korene. Jezgro porodice Perušinović nalazi se u selu Zupci iznad Šekovića, u koje su prema predanju došli "iz sela Zupci kod Trebinja, prilikom seobe naselja Šekovina u današnje Šekoviće". Krsna slava - Sveti Đorđe.

Prema svom istraživanju, čitalac veruje da dolaze iz Gornje Morače tj. Bjelopavlića, a prvi predak (ubio knjazovog izaslanika Lopušinu u tadašnjoj kampanji knjaza protiv Bjelopavlića) - imao je nadimak Perušina.

Otud, objašnjava čitalac, i njegov nadimak "Perun", kao nadimak koji uglavnom svi iz porodice imaju - Perun ili Peruš. Prema Đ. Janjatoviću "Prezimena Srba u Bosni", krajem 19. veka bilo je porodica s prezimenom Perušinović, sa slavom Đurđevdan, u parohiji Brainci, kod Vlasenice kojoj su pripadali i šekovićki Zupci, Peruš sa slavom Sv. arhiđakon Stefan u Vrbici kod Livna, kao i Perušić u parohiji Vareš.

U Crnoj Gori su Perušine, odnosno Perušići zabeleženi u Stolivu, s napomenom da su došli iz Hercegovine i Gornjoj Lastvi kod Tivta, navodno iz Stare Crne Gore, Perusin u Kumboru, te Perušić u Kučima, Prčanju i Kotoru u kome je evidentirana i porodica Perusiković, kao i Perušković u Kutima kod Risna i Herceg-Novom, doseljenici iz Popova Polja. Prema "Leksiku prezimena SR Hrvatske" (1976), na ovom delu prostora bivše Jugoslavije evidentirane su porodice s prezimenima Perušin, Perušina, Peruško, ali i Perusin, Perusino, Perusko a posebno Petrušin, Petruško, Petrušević i sl. - sve u Primorju (počev od Durbovnika na sever) i jadranskim ostrvima...

Objašnjavajući svojevremeno prezime Perišić kao patronimičko od zabeleženog hipokoristika Periša, koje je, pak, nastalo od davno posrbljenog grčkog imena Petar, spomenuli smo da nije nađen analogni oblik "Peruš" da bismo kasnije, u predelu Livanjskog Polja našli čak prezime Peruš koje je možda i izvorni oblik(?) tog pretpostavljenog, nešto drugačijeg "imena od milja" koje je, zatim, postalo i samostalno prezime, kasnije sa dodacima "ina" i "ov/ić".

Čitalac je u pravu što se oslanja na predanje o poreklu njegovih predaka iz sela Zubaca u Hercegovini ali za pretpostavku o najstarijem zavičaju u Bjelopavlićima, mi u literaturi nismo našli potvrda. Oslanjajući se na istraživanja Petra Šobajića ("Bjelopavlići i Pješivci") kao i na Miljaniće ("Prezimena u Crnoj Gori"), smatramo da je to, u porodičnom tumačenju, veliki ogranak ovog plemena Petrušinovići, potomaka Mitra, jednog od sinova legendarnog Bijelog Pavla - shvaćen kao familija Perušinović.

Prezime našeg čitaoca je, kako smo pokazali, nesumnjivo nastalo od hipokoristika Peruš, odnosno Perušin(a) a ovo je moglo doći i od nekog manje laskavog nadimka...