MUTIĆ
Konačno želim da saznam odakle potiče moje prezime i familija, počinje svoje pismo g. Božidar Mutić, sa boravištem u Londonu, rođen 60-ih prošlog veka u Nikšiću. Međutim, dodaje da su njegovi preci, otac, deda i pradeda poreklom iz sela Brezičani, u opštini Prijedor, u današnjoj RS. Krsna slava porodice čitaoca je Sv. Nikola.
Dodaje da mu je poznato da ima Mutića i pravoslavnih i katolika i muslimana. Ujedno pita i za devojačko prezime svoje supruge, ali će za odgovor morati da čeka neku drugu priliku. Mutića u Bosni ima nekoliko različitih grana, ali su svi skoncentrisani na prostoru Bosanske Krajine, i to oko Ključa, nekadašnjeg Varcar-Vakufa (sada Mrkonjić-Grada), Krupe, pa do Prijedora, Dubice i Gradiške na severu. Od različitih svečara, najbrojniji su "nikoljštaci".
Pored čitaočevih Mutića u Brezičanima, Mutića sa slavom Sv. Nikola ima i u Ljubiji, Palančištu i samom Prijedoru, kao i u Agićima i Novoj Varošici (Dubica), Ašanima (Krupa), Gašica i Bijakovac i Stapari (Gradiška), u Sanskom Mostu i okolnim selima Palanka i Hadrovci.
U Bihaću i oko njega, ima muslimana Mutića ali se o njihovom daljem poreklu ništa ne zna. U samom Bihaću su i pravoslavni Mutići "nikoljštaci" koji su se, veli istraživač M. Karanović, doselili "ozgo", iz Lipika (kod Pakraca u Slavoniji), posle okupacije BiH. Ovo bi moglo da ukaže na jedan od mogućih pravaca doseljavanja Mutića u Bosnu, mada je verovatnije da je to bila samo njihova inversna seoba. A kako je stvarno teklo njihovo naseljavanje Bosne i Hrvatske i da li su oni i otkud došli - potrebno je podrobnije istražiti.
Pregledom "Leksika prezimena SR Hrvatske" zaista smo pronašli veliki broj Mutića, dok ih u drugim okruženjima nema, bar ne pod tim prezimenom. Zabeleženi su u opštinama: Vrginmost, Zagreb, Sinj (selo Vinalić), Slavonska Požega, Slunj (Donje Primišlje i selo Mutići sa šest domaćinstava i 20 osoba) i Šibenik (Bribir). Očigledno da je njihova najveća naseobina na tlu Hrvatske oko Sinja i na kopnenom delu Slunja.
Kod M. Radeke u "Gornjoj Krajini", pojavljuju se dva oblika prezimena: Mutić i Mutič. Prvo su srpske pravoslavne porodice sa slavama Đurđevdan i Sv. Vartolomej i Varnava, a drugi su poslednji suglasnik zamenili pod uticajem čakavskog dijalekta ali su, izgleda kao pounijaćeni (grko-katolici) zadržali krsnu slavu Aranđelovdan.
Prezime Mutić je nastalo ili iz hipokoristika Muta, od izobičajenog starog srpskog i slovenskog ličnog imena Mutimir, odnosno (po tumačenju Milice Grković, mada nam je to manje verovatno) - Milutin, ili od nadimka podrugljivog značenja za nemog čoveka a nije isključeno da je prezime dobijeno prema zanatu predaka - mutap(džija). Porodica Mutapčija sa slavom Nikoljdan ima u Hercegovini u Vlahovićima kod Ljubinja.
