RIKANOVIĆ
Kako pročitati latinicom napisano selo "Spinica", u opštini Srebrenik kod Tuzle, iz koga je rodom, čitalac g. Jovan Rikanović iz Novog Sada? Uzimajući u obzir nekoliko kombinacija otkrili smo da je reč o selu Špionica.
Rikanovići slave Sv. Jovana 20. januara. Čitalac kaže da ih ima dosta u tom regionu, posebno u Loparama, kao i u nekim selima na Majevici, ali da su stariji spominjali da su poreklom iz Hercegovine. Kako ne raspolažemo potrebnom građom za sela opštine Srebrenik, pogledali smo Janjatovićeve "Prezimena Srba u Bosni", monografiju "Majevica" etnologa Milenka S. Filipovića i rad "Semberija", etnologa Radmile Kajmaković.
Prema Janjatovićevom pregledu, Rikanovići su, krajem 19. veka zabeleženi u parohiji Vlasenica sa dve slave: Đurđevdanom i Nikoljdanom. Na području Majevice, prema ispitivanjima između 1962. i 1967, Rikanovići, sa slavom Tomindan, živeli su u selu Brijest i a sa slavom Jovanjdan u Vukasovcima (odnosno Vukosavcima) i varošici Lopare. Prema R. Kajmaković, Rikanovići u Semberiji, pak, slave Đurđevdan i Jovanjdan a šezdesetih su živeli u selima Brodac Donji i Crnjelovo Donje, iz koga su se i preselili u Brodac Donji.
Oba autora navode i svoja saznanja o poreklu Rikanovića. Filipović kaže za one u Brijestu da su došli kao Petrovići iz Vrbe kod Gacka u Hercegovini, štaviše da se predak Rikan, sa sinovima Petrom, Pajom i Kojom, najpre naselio u obližnju Jablanicu pa kako im se tu nije dopalo pređu u Brijest. Za familiju u Vukasovcima jedino spominje da je poreklom iz Hercegovine, bez bliže lokacije.
Kajmaković navodi predanje prema kojem su semberski Rikanovići starinom od bratstva Petrovića, za koje neki istraživači tvrde da su se najpre iz Hercegovine od Stoca preselili u kraj oko Oboda, u nekadašnjoj Riječkoj Nahiji da bi se odatle, pre bar tri veka, vratili u Hercegovinu ali u okolinu Nevesinja.
U Hercegovini su se prezvali Arsići. Tu se nisu duže zadržavali nego su postepeno sišli u Posavinu. U Semberiju su se doselili pre oko 250 godina sa sada već zaboravljenim prezimenskim nadimkom "Šopali" i ovde razgranali u više familija: Arsenoviće i još jedanaest drugih, među kojima su i Rikanovići.
Imajući u vidu da se prezime Rikanovići javlja ranije i južnije, još u Vlasenici, smatramo da je Filipovićevo tumačenje zasnovano na narodskom domišljanju, odnosno da je prezime nastalo od podsmešljivog nadimka Rikan (koji je Filipović shvatio kao ime), u vezi sa glagolom "rikati" (u Hercegovini ima pravoslavnih porodica s prezimenom Rikalo), i to još u vreme naseljavanja porodica Arsića, odnosno Petrovića jer su krećući se na severoistok najpre morali proći kraj Vlasenice i Tuzle, Srebrenika te se, već kao Rikanovići, zadržali u ovim naseljima, iako promenjene krsne slave.
