JERIĆ

Ratko Ivanović nas moli za pomoć u vezi porekla prezimena Jerić, sve u cilju kreiranja porodičnog stabla ove familije iz sela Trnjane kod Negotina, koja slavi Sv. Georgija-Đurđic.

Istina, s obzirom na to da se čitalac drugačije preziva, nije nam objasnio da li je u pitanju poreklo po ženskoj liniji, ili su njegovi, u međuvremenu promenili prezime, tek spominje da je sakupio podatke za 370 članova porodice, počev od čukundede Miloša (Jerića), koji se rodio u Trnjanima 1863. godine.

Naš čitalac se zaista svojski potrudio, tako je da nama ostavio malo posla. Naprimer, skoro sasvim smo sigurni da je koristio monografiju Koste Jovanovića "Negotinska Krajina i Ključ", rađenu prema istraživanjima nešto pre, a više posle Prvog svetskog rata, u kojoj su Jerići tada živeli i zabeleženi u dva susedna sela, Trnjanu i Karbulovu.

Jedino je neizvesno da li ovaj ispitivač (K. Jovanović) nije bio dovoljno precizan u utvrđivanju podataka pa je za Jeriće iz Trnjana (tada su se pisali i Erići i bilo ih je 12 domaćinstava), naveo da slave Đurđevdan, dok je za za one u Karbulovu (osam kuća), zapisao da slave Stevandan!

Istina, prvi podatak možemo smatrati i omaškom jer se radi o istom svetitelju, s tim što se "glavni" Đurđevdan slavi u proleće, 6. maja, a "mladi" ili "jesenji", Đurđic 16. novembra. Osim toga, K. Jovanović za potonje - kojima ne spominje eventualni alternativni oblik Jerić - kaže da su "od Užica" a za Jeriće /Eriće iz Trnjana napominje (kako i čitalac Ivanović piše) da su "iz Velike Mutnice u Moravi", i familija sa Sakovićima i Lekićima u selu Sikole koji su, pak, "iz Arnautluka".

S ovom "Velikom Mutnicom" našli smo se, međutim na povelikoj muci jer je nismo našli u imeniku mesta FNRJ ali smo, srećom, znali da kod Paraćina, dakle, u Pomoravlju, postoji Mutnica i na novijoj geografskoj karti Srbije ustanovili da se tu, zapravo nalaze dve: Gornja i Donja Mutnica.

Dalje traganje nije bilo teško kad smo razabrali da su Jerići, u novije vreme, kao ispravnije, Erići došli iz oblasti Kosova i Metohije, koje su se u tursko vreme nazivale "Arnautluk" a da su to prezime dobili upravo zato što su u severniju Srbiju stigli preko Starog Vlaha, odnosno okoline Užica, a svekoliko tamošnje stanovništvo su u drugim krajevima Srbije nazivali "Jerama, Erama, Ercegovcima, jer su većinom bili poreklom iz Hercegovine u najširem smislu. I da zaključimo.

Uvereni smo da su Jerići iz oba sela okoline Negotina istog porekla a da im je prvobitna slava bila Đurđic, s tim što su je oni u Karbulovu iz nekog razloga promenili u Sv. arhiđakona Stefana. U daljem istraživanju u južnoj Srbiji, možda bi nam, kad bismo ih našli, pomogli "koreni" Sakovića i Lekića iz Sikola ali to moramo ostaviti za neku drugu priliku.