Zakinuta samo srpska deca
Oko 33.500 đaka prošle školske godine posećivalo je nastavu maternjeg jezika koje nude austrijske škole, a među njima su i oni koji pohađaju nastavu veštačkog bosansko-hrvatsko-srpskog (BHS). Broj nastavnika maternjeg jezika porastao je sa 400 na 425. Najviše đaka nastave maternjeg jezika bilo je u Beču, čak 18.300, proizlazi iz statistike objavljene povodom dana maternjeg jezika.
Ukupno se u Austriji nudi 26 jezika u okviru nastave maternjeg jezika. Najviše đaka ima nastava na turskom (3.100), zatim sledi bosansko-hrvatsko-srpski sa 2.500 i arapski 500. Arapski je time prvi put potisnuo albanski sa trećeg mesta. Samo se nastava bhs nudi na teritoriji cele Austrije, dok se turski nudi samo u osam pokrajina, jer ga nema u ponudi u Koruškoj. Arapski može da se uči svuda izuzev u Burgenlandu.
Srpska dijaspora u Austriji nezadovoljna je što austrijske vlasti ne nude nastavu na srpskom jeziku jer je bhs veštački uspostavljen u nameri da obuhvati svu decu poreklom s prostora bivše Jugoslavije. Među učenicima je najviše srpske dece, a nastavnika ima više iz drugih bivših jugoslovenskih republika, tako da im oni prenose svoje dijalekte i izraze.
Baš zbog toga veliki broj roditelja srpskog porekla svoju decu ne želi da šalje na bhs nastavu. Više inicijativa da se uvede nastava srpskog jezika nisu bile uspešne, a argument vlasti jeste da ne mogu da ponude posebno sva tri jezika, koja su slična.
Izborni predmet
Dok je prilikom uspostavljanja nastave maternjeg jezika u austrijskim školama motiv bio da deca zahvaljujući znanju maternjeg jezika i kulture prilikom kasnijeg povratka u domovinu mogu nastaviti školovanje bez problema, sada nastava maternjeg jezika ima za cilj podsticanje bikultulturalnosti, ukazuju austrijske vlasti. U međuvremenu, moguće je pod određenim uslovima maternji jezik uzeti kao jedan od predmeta na polaganju mature.
