JOSIPOVIĆ

Doista, u Bačevcima ima više porodica Josipovića koje nisu u srodstvu, jer su prezime dobili po zaseoku Josipovići u koji su stigli iz različitih pravaca.

U svom kretanju ulazili su u druge porodice i menjali slavu. Postoje čak dva ovakva zaseoka koje povezuje to što su u njima živeli Josipovići i to baš na onim etapnim stanicama na kojima su zastali pre seobe na sever prema Bačevcima: u Subjelu kod Kosjerića i u Rogačici kod Rače na Drini.

Tako o jednim Josipovićima postoji predanje da su iz Pive, a o drugima da vode poreklo iz Hercegovine. Josipovići u Lještanskom došli su pre nešto manje od tri veka i potomstvo su dva brata Vilotija i Timotija koji su se raselili. Vilotijevi potomci se zovu Josipovići, a ostali nose druga prezimena i sele se kao zanatlije i trgovci po selima pored Drine. Budući da su iz Pive, razumljivo je što slave Jovanjdan. Drugi Josipovići slave Sv. Alimpija u podrinjskim selima, dok treći u Bačevcima slave Đurđevdan, najčešće drobnjačko "krsno ime".

Slavom Đurđevdan, porodica čitalaca ne "uklapa se" ni u jedne od spomenutih Josipovića, mada od njih sigurno vodi poreklo.

Odgovor nalazimo u selu Pološnici, na putu prema Sečoj Reci (Sječoj Rijeci), takođe u Užičkoj Crnoj Gori u kome su Josipovići sa slavom Đurđevdan koji su se ovde doselili i "ušli" u "đurđevštake" Jokiće. Kao što su se u istom mestu, i Zekići od lještanskih Josipovića sklonili u "jovanjštake" Puriće.

Idući u oblast Zlatibora, u selu Rožanstvo, nailazimo na još jedne Josipoviće koji slave Đurđevdan. Oni su se ovde doselili sa Durmitora pre četiri veka. Potiču od šire srodničke grupe Radibratovića u koje spadaju i Vilotijevići i Mijailovići. Sasvim je prirodan put iz Stare Hercegovine preko drobnjačko-pivljanskog Durmitora, prema Polimlju i Potarju, Sjenici i dalje Užicu.

Moguće da je jedan krak Josipovića išao upravo tako i usput preuzeo drobnjačku slavu Đurđevdan, a drugi krak se, ne menjajući slavu, spustio nizvodno Drinom i stigao do Bačinaca. Tako razdvojeni su se i razrodili.

Međutim, o još daljoj starini, u Bjelopavlićima, kad su prvobitno bili Josifovići - gde nije bilo "nesrpski" (kako su to ubeđeni u graničnom prostoru pravoslavnih i katolika) ime pretka Josifa (biblijskog porekla) izgovarati kao Josip i odakle su se neke porodice idući na severozapad, pokatoličile i od 19. veka pohrvatile, treba nam više prostora...