Rezolucija o Kosovu ipak nije beznačajan akt
Neimenovani diplomatski izvor tog lista ocenjuje da je Srbija trenutno "meta jednog opšteg nametanja i diktata“ i da bi usvajanjem rezolucije kojom se Beograd i Priština pozivaju na pregovore Srbija dobila podršku svetske organizacije, a da bi gubitnici bili oni koji zagovaraju nametanuta rešenja, budući da se takve države ne bi mogle oglušiti o stav Generalne skupštine UN.
"Trenutak istine dolazi kada se prsti približe dugmetu za glasanje. Veliki broj zemalja odlučuje u poslednjem momentu. Izjava ministra Jeremića da su nam šanse na uspeh male samo je znak opreza. Sve kombinacije i analize ko će kako glasati su neutemeljene", navodi izvor "Politike".
Za taj list je o značaju srpske rezolucije govorio i bivši ministar spoljnih poslova SRJ Vladislav Jovanović, koji smatra da ono što su zapadne sile učinile na Kosovu ne može biti legitimno dok god se Srbija ne odrekne tapije na svoju južnu pokrajinu.
"I oni to dobro znaju. Zato jako mnogo drže do toga da mi damo saglasnost, da se prilagodimo, ako ne ođednom onda u delovima. Koliko god naš stav naoko izgledao nemoćan u suštini je moćno oružje koje druga strana uviđa i hoće toga da nas liši", ocenio je Jovanović i dodao da borba u Generalnoj skupštini UN-a predstavlja produžetak otpora.
Odlazak u UN, prema njegovom mišljenju ohrabruje one male države koje drže do principa teritorijalnog integriteta, a koji je odlukom Suda pravde o Kosovu ozbiljno ugrožen.
Pajević: Prvo dogovor sa Briselom, pa sve ostalo
Spoljnopolitički analitičar Milan Pajević smatra da je Hejg izjavom da je za Srbiju najlakši način kompromisa sa EU da povuče "kosovsku rezoluciju" zapravo Beogradu dao prostor i za druge modalitete dogovora sa Briselom. |
Vejvoda: Pregovori oko rezolucije do poslednjeg momenta
Predsednik Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda izjavio je da je uveren da će do sednice Generalne skupštine UN, 9. septembra, biti pronađeno kompromisno rešenje za rezoluciju o Kosovu, prihvatljivo i za Srbiju i za EU, uprkos "tvrdom" stavu šefa britanske diplomatije Vilijema Hejga. |