Utorak 30.04.2019.
18:12
sputniknews.com

Evo šta kažu ruski eksperti o samitu u Berlinu

Tanjug
Samit u Berlinu

Aleksandar Safonov, stručnjak za Balkan i bivši profesor MGU, smatra da ni Merkelova ni Makron realno ne očekuju promenu situacije, te da je samit u Berlinu bio samo pokazivanje ambicija Francuske i Nemačke i demonstriranje da razumeju odgovornost za evropski kontinet.

- Čitav samit je više bio ceremonijalna stvar, nego neki pokušaj da se sukob reši - veruje Safonov.

Georgij Engelhart, ekspert za Balkan sa Instituta za slovenske studije Ruske akademije nauka za Sputnjik, kaže da je odsustvo konkretnih rezultata u Berlinu posledica i činjenice da je predsednik Aleksandar Vučić prethodno u Pekingu razgovarao o kosovskom pitanju sa liderima Kine i Rusije, nakon čega je ponovio stav da je priznanje samoproglašene nezavisnosti Kosova neprihvatljiva varijanta.

EPA/FILIP SINGER
 

Ruski ekspert podseća da je od početka prošle godine glavni zahtev Beogradu bio što skorije faktičko priznanje nezavisnosti Kosova, odnosno postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj i pravno obavezujućoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

- Ali postoji i varijanta priznanja koja bi Prištini omogućila ulazak u međunarodne organizacije, idealno bi bilo u UN, ali pre svega u NATO - kaže Engelhart, uz konstataciju da čak ni tako uticajna vlada kao što je Vučićeva ne može da rizikuje da ide na tako veliki ustupak Prištini.

S druge strane, tu je i stav saveznika Srbije Moskve i Pekinga, a poznata je pozicija Rusije da prihvata bilo koje rešenje na bazi Rezolucije 1244, a to je upravo ono što ne žele i Berlin ni Pariz, primećuje naš sagovornik.

Na pitanje ostaje li prostora za bilo kakav kompromis posle izjava prištinskih zvaničnika u Berlinu koje su tradicionalno neprihvatljive za Beograd, Engelhart ističe da Kosovo ostaje problem ne samo za Beograd, već i za Prištinu, ma koliko tamo pričali da je to pitanje rešeno.

- On ostaje problem i za Zapad, i za Brisel, Vašington, Berlin, Pariz. To pitanje nije zatvoreno, iako o tome pričaju i u SAD i u Nemačkoj. Zasad nema saglasnosti Beograda da se odrekne vlastite teritorije, pa dakle ni rešenja za taj spor. A to znači da ostaje i osnova za pregovore i za kompromise. Zato što su sve strane zainteresovane da se pronađe rešenje - kaže on.

Engelhart objašnjava i da Priština maksimalno pokušava da iskoristi slabost pregovaračke pozicije Beograda i kapitalizuje njegovu ključnu grešku, a to činjenica da je unapred napravio ogroman broj ustupaka Prištini na osnovu Briselskog sporazuma, a da ništa nije dobio zauzvrat.

- Drugi momenat koji je vrlo važan sa stanovišta Prištine jeste realna konkurencija između Tačija i Haradinaja koja rezultira time da oni na svaki način iskazuju svoje nacionalpatriotske pozicije i kvare jedan drugom pregovaračku politiku. Recimo, dok je Tači pokušavao neki dijalog sa Vučićem, Haradinaj je krajem prošle godine uložio silne napore da te pregovore slomi i blokira. Slučaj sa carinama je odličan primer za to kako je Haradinaj sprečio svaku mogućnost da Tači ubeleži pregovaračke poene s Vučićem - objašnjava ruski ekspert.

Prema mišljenju Aleksandra Safonova, manevarski prostor za rešenje kosovskog pitanja možda će se pojaviti za 10-15 godina kada sa scene odu akteri koji su, na ovaj ili onaj način, učestvovali u konfliktu — ili neposredno, ili su učenici onih koji su bili neposredni učesnici.

- Kada dođe neka nova generacija političara verovatno će biti lakše da se potraže pragmatičnije varijante rešenja - smatra Safonov.

Govoreći o mogućim rešenjima Safonov kaže da su korigovanje granica ili dvostruki suverenitet komplikovani sa pravnog stanovišta, te će Prištini i Beogradu biti teško da postignu konsenzus oko toga. Korigovanje granica bi podrazumevalo razmenu Severa Kosova za enklave na teritoriji centralne Srbije, što bi bilo i pravno složeno i teško objašnjivo za birače, napominje taj ekspert.

Dodaje da je, s druge strane, dvostruki suverenitet možda i dobra koncepcija, ali slabo primenljiva za rešavanje balkanskih prilika.

- Koncepcija dvostrukog suvereniteta je glavni problem za Beograd upravo zbog toga što bi to bio sporazum koji bi, obrni-okreni, značio zvanično priznanje nezavisnosti preostale teritorije Kosova, a opet bi neke srpske enklave poput Gračanice ostale izvan tog dvostrukog suvereniteta. Ako se negde drugde ta formula može i razmatrati, kao u slučaju Severnog Kipra, za Balkan je to veoma teško - naglašava Safonov.

Ni koncept dve Nemačke, prema mišljenju tog eksperta, nije pogodan za Balkan.

- Možda zvuči pesimistički, ali trenutno smo svedoci da su evropske zemlje u stanju da zamrznu sukob, kao što je recimo u BiH, ali nisu u stanju da predlože efikasne mehanizme za njihovo rešenje. Neki uspeh imale su samo u normalizaciji odnosa Grčke i Severne Makedonije, ali i to je izazvalo tako oštru reakciju da će ostale balkanske zemlje sto puta promisliti pre nego što preduzmu neka slična rešenja - zaključuje Aleksandar Safonov.

2024 © - Vesti online