Ponedeljak 29.04.2019.
00:44
D. Dekić - Vesti

Praznik rada u 21. veku (1): Da nam živi, živi glad!

Lična arhiva
Svečano i pompezno: Proslava u Titovo doba

Crveni karanfili, kao obeležje ovog praznika, simbol su prolivene krvi za bolje uslove rada. Odluka o obeležavanju 1. maja pala je tri godine kasnije, 1889. u Parizu, na stotu godišnjicu Francuske revolucije, kada je tokom prvog kongresa Druge radničke internacionale jednoglasno odlučeno da se od 1890. ovog datuma obeležava čikaški pokolj mirnom šetnjom.

Radništvo širom planete na 1. maj gleda kao na zajednički imenitelj i manifestaciju jedinstva i solidarnosti. Kao dan borbe za prava na život dostojan čoveka. Danas se nezavisno od zemlje različito obeležava.

Velike demonstracije u Turskoj neretko završe hapšenjem bundžija, a na Zapadu se održavaju protestne šetnje uz sporadične sukobe sa policijom. Srbija ga dočekuje, kako ukazuju sindikalne vođe, sa priličnim brojem nezaposlenih, lošim zakonima u oblasti radnog prava, povremenim štrajkovima, ali i sa obaveznim raspaljivanjem roštilja i prasetom na ražnju, uz rakiju i pivo, uz familiju i kumove na proplancima i izletištima širom Srbije.

Kriza ili nedostatak želje da se izađe na ulicu, tek ni sindikati više ne organizuju tradicionalno "opasuljivanje", pa radnici čak ni simbolično više ne iskazuju protest u centru Beograda tanjirom "klot" pasulja.

Možda su srpske prvomajske svetkovine plod drugačije evolucije ovog praznika u odnosu na druge države, jer tokom doba Titove i vladavine komunista u tadašnjoj Jugoslaviji, 1. maj je bio oda radniku, i u njegovu slavu su se održavale velike parade. Ne treba, međutim zaboraviti da istorija proslava tog dana u Srbiji ima dugu tradiciju koja seže u 19. vek.

U Beogradu je obeležavanje međunarodnog dana radničkih prava otpočelo na inicijativu iznetu na Drugom kongresu Radničke internacionale 1893. Organizovano je proslavljen prvi put 1894, a 1895. se odigrala i prva seoska proslava 1. maja u Srbiji, u selu Dubona kod Smedereva.

Obeležavan je protestnim skupovima i mitinzima na kojima se tražilo poboljšanje prava radničke klase. Velika proslava je organizovana 1905, kada je izašlo na ulice 6.000 ljudi, a na isti način 1. maj je obeležavan sve do Drugog svetskog rata.

Posle Drugog svetskog rata te svetkovine su postale u socijalističko slavlje proletera, pa je 1947. u centru Beograda održana velika parada na kojoj je svečano otvorena prva trolejbuska linija.

Raznim priredbama je proslavljan Dan rada sve do osamdesetih prošlog veka. U noći uoči 1. maja palile su se logorske vatre, nakon čega je sledio ranojutarnji uranak. Ljudi su išli u prirodu tog dana uz iće i piće, a popularan je postao i odlazak u šoping ture do Italije, Grčke i Turske.
Sa raspadom Jugoslavije, uranke je zamenio odlazak u rat, a galopirajuća inflacija je dovela do toga da je plata u nekim momentima bila jedna nemačka marka, pa su druženja uz roštilj skoro zamrla.

Sa novim milenijumom, tranzicija je gutala radna mesta, a radnici bili sve nezadovoljniji i izlazili svakog 1. maja na ulice da mirno protestuju. Zanimljivo je da je ulicu u poslednjoj deceniji ponovo zamenila priroda i odlazak na prvomajsku svetkovinu u prirodi. Pošto je ove godine Međunarodni praznik rada kalendarski "pao" par dana posle najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, oni na državnim jaslama su dobili gotovo desetodnevni odmor, pa nije isključeno da će ga provesti u van granica zemlje.

Ostali radnici će dan provesti u prirodi, a oni bez posla uz pivo ispred lokalne radnje. Članovi dva reprezentativna sindikata će 1. maja, tačno u podne, krenuti u tradicionalnu protestnu šetnju do biste Dimitrija Tucovića, koja je sa beogradskog trga Slavija sklonjena, pa vraćena na plato u blizini.

Lojalnost i cveće

Mada su SAD kolevka 1. maja, u toj državi je proslava bila prebačena na 1. septembar, kako bi izbegli da ga obeležavaju istovremeno sa komunističkim Sovjetskim Savezom, a prvog majskog dana su Amerikanci obeležavali Dan prava, Dan lojalnosti i Dan direktora škola. Grci osim dana radničkih prava 1. maja proslavljaju Sveti duh i cveće, Litvanija i Dan ustavnosti, a Maršalska ostrva istovremeno Dan nezavisnosti. Haićani 1. maja slave i Dan poljoprivrede, a u Kahzastanu je to i Dan narodnog jedinstva.

2024 © - Vesti online