Kod Cazina niče nova "Maoča"
Sarajevski "Dnevni avaz" navodi da su meštani tog i okolnih sela zabrinuti zato što pripadnici selafijskog pokreta masovno kupuju zemljište i podižu kuće u nenaseljenom delu mesta, a da je reč o pripadnicima paradžemata koji je 2016. odbio da se stavi pod okrilje Islamske zajednice.
Put do njihovog mesdžida, centralnog objekta koji koriste za obavljanje molitve, još je makadamski, ali to ne sprečava dolazak novih pristalica.
Glavni imam u Cazinu efendija Said Mujakić objasnio je da je njima pre tri godine ponuđena integracija, ali da su oni odbili.
- Tada sam im rekao da će ubuduće biti predmet bezbednosnih službi i države. Teško je razgovarati s tim ljudima - rekao je Mujakić za "Dnevni avaz" koji je razgovarao i sa Bajrom Kailjkovićem, koji uz svog brata, važi za glavnog u ovom paradžematu.
On je na pitanje pravi li se u Stijeni "nova Maoča", odgovorio da oni nikoga ne diraju i da ne vide ništa sporno u tome da ljudi grade kuće.
- Svako može kupiti zemlju i na njoj graditi šta mu je volja - kazao je Kailjković.
Dževad Galijašević, stručnjak iz oblasti borbe protiv terorizma koji je 2000. godine kao načelnik opštine Maglaj bio najzaslužniji za izmeštanje 1.500 mudžahedina iz sela u Gornjoj Bočinji, kaže za "Vesti" da je paradžemat kod Cazina zapravo "opasan totalitarni pokret kome je islamska religija samo maska i paravan".
- Glavno oružje njihovih ciljeva je izazivanje nesigurnosti, širenje straha i pritisak na sekularne evropeizirane muslimane. Nažalost, ovakva naselja su samo pokazatelj odsustva racionalne i efikasne bezbednosne politike, ali i izraz falsifikovanja prirode islama - ističe Galijašević i dodaje da je problem sa kojim se Bosna suočava kombinacija "totalitarne terorističke prirode islamizma i neadekvatnog razumevanja i odgovora na taj izazov na Zapadu".
- S jedne strane imamo pogrešnu teoriju islama kao primitivne totalitarne religije koja je izvorište terorizma i nasilja. S druge strane u pitanju je samoobmanjujuća antiimperijalistička doktrina islama kao reakcija na zapadnu politiku i kulturu. Ove ove teorije su podjednako pogubne za opstanak muslimana u Evropi, ali i dejtonske države BiH - zaključuje Galijašević.
Pokušaj integracije
Islamska zajednica u BiH u februaru 2016. godine je ponudila integraciju takozvanim nezavisnim "paradžematima" ili će zabraniti njihov rad.
Već aprila te godine saopšteno je da je od 29 paradžemata - sedam pristalo da se stavi pod kontrolu Islamske zajednice, dok su 22 to odbija. Među njima je i paradžemat Stijena kod Cazina.
Vehabijske zajednice
Prema nezvaničnim podacima najviše vehabijskih naselja u Federaciji BiH nalaze se na području Zenice i Sarajeva, ali ih ima i u Žepču, Zavidovićima, Banovićima, Bihaću, Cazinu, Donjem Vakufu, Goraždu, Gračanici, Hadžićima, Kaknju, Kalesiji, Maglaju, Srebreniku, Tešnju, Travniku, Tuzli, Velikoj Kladuši i Živinicama.
Samo u gradu Sarajevu postoji više paradžemata, a nalaze se u naseljima Sokolje, Osijek, Boljakov potok, Zaklopača, zatim u naselju u blizini Aerodroma "Butmir", u Ulici Hajrudina Šabanija, u selima Briješće Brdo i Briješće Brdo, u Dobroševićima u prigradskom naselju Rajlovac, Bare kod Stupa na Ilidži, u Kasindolskoj i Zaulicama na Ilidži.