Deca ulice
Neophodno je uložiti određene napore i to saradnjom sa psiholozima, javnim mnjenjem, školama i institucijama, sigurnim kućama, prihvatilištima za decu i na jedan svestran način podići svest, kako bi se takva jedna društvena pojava-anomalija suzbila.
Osetljivost teme je osnovni akcenat kojim se moramo voditi, kada je trgovina decom u pitanju. Zanemarivanje okvira u kojima su deca monetirana kao jeftin način sticanja dobiti, dovodi nas u situaciju da broj eksploatisane dece raste iz dana u dan.
Deca iz socijalno ugroženih područja, gde prednjače romska deca, najizloženija su manipulaciji i trgovinskim procesima, gde kriminalne grupe koriste decu za ulična prosjačenja.
Često na ulicama većih gradova, prvenstveno za vreme praznika, možemo videti decu svih uzrasta (od beba pa do adolescenata), kako polugoli i bosi, prose. Po istom šablonu funkcionišu, uglavnom pod nadzorom iz prikrajka, neke odrasle osobe.
Proteklih godina, medijsku pažnju izazvala je informativna sekvenca u kojoj se postavlja pitanje, bebe koje konstantno spavaju u naručju prosjakinje, nevezano za buku, doba dana i vremenske uslove.
Iz opravdanih i proverenih razoga u nekim slučajevima je konstatovano da su koristili sedative kako bi umirili bebe, koje su posle toga konstantno spavale, a njihovi nosioci bili u prilici da nesmetano prose i stiču materijalnu korist. Sa aspekta zdravog ljudskog rasuđivanja, takva društvena anomalija, gotovo da ima nesagledive posledice.
Uvidom i radom nadležnih institucija na terenu, došlo se do saznanja da većina dece prosi sa svojim roditeljima ili srodnicima, kako bi prehranili sebe i svoju porodicu jer dolaze iz ekstremnog siromaštva. Navedena situacija je odličan manipulativan prostor za kriminalno organizovanje lančanog prosjačenja, tako da među prosjacima imamo i žrtve eksploatacije.
Vodeći se navedenim, ostajemo zbunjeni, da li da novac dajemo gladnima, smrznutima, siromašnima na ivici egzistencije ili ne davati ništa i na taj način sistematskim delovanjem raditi na suzbijanju iskorišćavanja dece, starih, trudnica, bolesnih, invalida u cilju sticanja dobiti pojedincu ili organizovanim bandama.
Pod prisilom, pretnjama, batinama i ucenenjeni ugrožena deca i pojedinci koji se koriste u svrhe uličnog prosjačenja, ostaju nema i ne prijavljuju sopstveno ropstvo. Tako postaju lak plen u sistemu onih koji na njima zarađuju, kršeći zakonske norme i sva ljudska prava, zaključuju u IBSSA AHTB SERBIA.