Utorak 06.11.2018.
23:34
Tanjug, Vestionline

DW: Srbin, Hrvat ili Bošnjak - sve po potrebi, a zarad funkcije

pixabay.com
 

Kako navodi DW, pitanje promene nacionalnosti dospelo je u žižu javnosti nakon što se Goran Opsenica, koji je rođen kao Srbin izjasnio kao Hrvat i postao županijski ministar iz reda Hrvata, odnosno HDZ BiH. 

Međutim, kako navodi DW, stvari su se nakon poslednjih izbora malo zakomplikovale, jer je Opsenica dobio mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a koji je predviđen za pripadnike srpskog naroda.

U rubrici nacionalnost na njegovom kandidatskom kartonu, koji je predstavila Centralna izborna komisija BiH, jasno se vidi da "krstić" stoji pod "Srbin", ali Opsenica izričito tvrdi da je on i dalje Hrvat, a da karton nije ispunio.

I dok čitav taj slučaj nameće pitanje ko tu ne govori istinu - Opsenica ili Centralna izborna komisija, Dojče vele ukazuje da neprestano pristižu novi, slični primeri.

- Ja se od početka pišem kao Hrvat i normalno da, kao što znate, i u Hrvatskoj i u BiH postoji 300.000 Hrvata islamske veroispovesti - predstavnik Stranke za dijasporu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Edim Fejzić.

Dojče vele navodi i da je predsednici Omladine Srpske demokratske stranke (SDS) Nini Bukejlović, koja se u poslednje vreme izjašnjavala kao Bošnjakinja, propao je mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske, jer je Sud BiH prihvatio žalbu po kojoj je dokazano da se pre dve godine izjasnila kao Srpkinja. 

Slično je bilo i sa Harisom Plehom i Nerminom Bjelakom koji su u Skupštinu Kantona Sarajevo imenovani kao predstavnici iz reda "ostalih", ali se sada i jedan i drugi, zahvaljujući "slobodi opredeljenja", na kandidatskim listama izjašnjavaju kao Srbi.

Još zanimljiviji je slučaj Nerkeza Arifhodžića koji je, kao Bošnjak po nacionalnosti bio ambasador BiH u Turskoj, kao Hrvat ambasador u Rimu, a u poslednje vreme izjašnjava se kao Bosanac.

Dojče vele podseća da je u Zakonu o matičnim knjigama BiH određeno da roditelji u matične knjige mogu, ali i ne moraju, da upišu nacionalnost deteta, a da dete, nakon sticanja punoletstva, ima pravo da se izjasni se o svojoj nacionalnosti. 

Portparolka Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić ističe da izborna pravila ne dozvoljavaju da kandidati tokom jednog izbornog, četvorogodišnjeg ciklusa menjaju nacionalnu pripadnost i drugačije se izjašnjavaju.

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić kaže za Dojče vele da su zakonodavci želeli da svim konstitutivnim narodima obezbede zastupljenost u vlasti, pa su predvideli minimalne kvote za svaki narod. 

- Njima sigurno ni na kraj pameti nije bila mogućnost da će neko da se predstavlja drugačije nego što jeste, i da će, radi zauzimanja određene pozicije, da menja svoju pripadnost narodu, pa time i religiju - navela je Matić. 

Mostarski novinar i književnik Emil Karamatić ističe da danas, nakon skoro 30 godina, niko ne spominje nestanak oko dva miliona pripadnika jugoslovenske nacije. 

- Kao da su u zemlju propali. To pitanje je pre svih potrebno razjasniti da bismo došli u ovo novo vreme, kada se nacionalna pripadnost menja od potrebe do potrebe. Sve te Jugoslovene pojeli su pre svega, srpski, hrvatski i bošnjački nacionalizmi na prostoru bivše države. Pa je bilo potpuno normalno od Jugoslovena postati Hrvat, Srbin ili Bošnjak - ukazao je on.

Kakva je razlika, pita se Karamatić, kada danas od Srbina, Hrvata, Bošnjaka, po potrebi želite da postanete neko drugi? 

- Naime, ovde se sve vreme radi o ljudima koji su postali žrtve sopstvene egzistencije i licemerne političke manipulacije. I zamislite, sve pod plaštom nacionalizma. Koja cirkuska, groteskna maskarada dok im gledaoci aplaudiraju! - navodi on. 

Pre će biti, zaključuje Ivana Marić, da će im sugrađani čestitati na domišljatosti. 

- Jer bi mnogi isto to uradili da su bili u mogućnosti - zaključil je. 

2024 © - Vesti online