Utorak 30.10.2018.
09:55
Telegraf.rs, Vestionline

Zašto su mačke već vekovima domaćice u najvećem ruskom muzeju (VIDEO)

Reuters
 

Književnost, slikarstvo, vajarstvo, muzika, dramsko pozorište, balet, arhitektura - nema tog polja stvaralaštva u kome ruski narod ne blista i ne spada u sam svetski vrh.

Što se tiče muzeja, koji su u današnjem svetu neodvojivi od umetnosti, postoji barem jedan grad u Rusiji koji je sam po sebi muzej, Sankt Peterburg, u kome se nalazi institucija koja je uz Luvr najvažnija na svetu - Ermitaž. On ima mnogo toga da pokaže i ponudi, i po mnogo je čemu jedinstven u svetu, ali po jednoj stvari je ipak najjedinstveniji. Po mačkama.

Mačke su se u Zimskom dvorcu ruskih imperatora pojavile još sredinom XVIII veka, nakon što je carica Jelisaveta naredila da se dovedu radi kontrole populacija glodara; izgleda da su "mišolovke" dovedene iz Kazanja, pošto su tamošnje u to doba bile nadaleko čuveni lovci.

Njihovo potomstvo živelo je i radilo u Zimskom dvorcu te Ermitažu sve do Drugog svetskog rata, kada su nažalost pobijene u tim ratnim okolnostima. Ko je za to odgovaran manje je važno, ali Nemci, ako i nisu direktno krivi, krivi su indirektno jer su napali SSSR.

No, odmah po razbijanju Opsade Lenjingrada, mačke su vraćene u Ermitaž. Ne može se ipak reći da su živele u krasnim uslovima, pre da su bile u nezavidnoj situaciji i zapostavljene, pa je krajem devedesetih godina pokrenut poseban program za njihov spas.

Danas Ermitaž usvaja mačke, a takođe je moguće i usvojiti mačku iz ovog muzeja, što se drži za posebnu čast u Rusiji. Postoji i "Mačji festival" koji slavi stanovnice Ermitaža kroz razna takmičenja i igre za decu. 2010. godine bilo ih je 60 u kompleksu, a već tri godine kasnije 74, iako su sve sterilisane. Osoblje zna da se našali, pa kaže, da su njihove mačke poznate jednako koliko i zbirka kojom se muzej diči.

Takođe, imaju svog kuvara koji vodi računa o ukusu svake mačke ponaosob (jer su sve posebne), imaju malu veterinarsku ambulantu, tri staratelja i sekretara za odnose sa javnošću; nekada su slobodno šetale po hodnicima i salama muzeja, ali danas zvanično žive u podrumu kada je vreme nepovoljno, no, kada je napolju lepo, izlaze na nasip, u vrtove, dvorišta i na Dvorski trg.

2024 © - Vesti online