Zabranjena upotreba kasetnih bombi
Ovaj dokument zabranjuje upotrebu, proizvodnju i skladištenje ove vrste naoružanja, od kojeg svake godine širom sveta stradaju desetine hiljada civila. Tomas Neš iz Koalicije protiv kasetne municije, koja okuplja 200 civilnih društava i organizacija, pozdravio je usvajanje zabrane.
"Ovo je najvažniji međunarodni humanitarni zakon koji je stupio na snagu od zabrane nagaznih mina pre 10 godina. Od danas, države imaju zakonsku obavezu da pomognu žrtvama", rekao je Neš.
Sporazum zahteva od zemalja potpisnica da unište zalihe kasetne municije u roku od osam godina, očiste kontaminirana područja u narednih 10 godina i pomognu ugroženim zajednicama.
Konvencija o kasetnim bombama usvojena je u maju 2008. godine, a ratifikovalo ju je 37 država, uključujući Veliku Britaniju, Nemačku i Japan. Ove tri zemlje poseduju velike zalihe kasetne municije. Više od 20 zemalja ugroženo je efektima upotrebe kasetnih bombi, a aktivisti kažu da svakog dana od ovakvog naoružanja poginu dvije do tri osobe.
Većina žrtava su deca koja uzimaju zaostale kasetne bombe u ruke misleći da je reč o igračkama. Procenjuje se da oko 30 odsto pojedinačnih bombi ne eksplodira pri padu na zemlju.
SAD, najveći svetski proizvođač ove vrste municije, za sada odbijaju da potpišu konvenciju, uz napomenu da će zabraniti kasetnu municiju od 2018. godine.