Utorak 18.09.2018.
10:41
Đ. Janković - Vesti

Izložba u opanku

Đ. Janković
Džinovski opanak u Tršiću

Posetioci su, osim fotografisanja i razgledanja ogromnog opanka, mogli i doslovno da kroz petu uđu u njega i da vide fotografije starih ratnika, majstora kako pravi ovu obuću kao i opanke stare po više od 100 godina, u kojima su srpski vojnici prelazili albansku golgotu.

Prema rečima Dejana Milosavljevića, člana Naših ruku iz Beograda, ovaj projekat, koji je podržalo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, biće realizovan od juna do novembra u više gradova Srbije kao sećanje na pretke i njihov zadivljujući podvig.

- Došli smo na ideju da u godini velikog jubileja napravimo ovako veliki opanak i u njemu izložbu pošto je srpska vojska bila u opancima i u njima prešla Albaniju u najtežim uslovima. Napravili smo ga pre četiri meseca, urađen je od lima, dugačak šest i po, širok tri i po metra, a teži je od tone. Unutra su autentični opanci, fotografije srpskih junaka i citati slavnih ličnosti o Srbima i srpskoj vojsci. Ovo je inače, šumadijski, klasičan srpski i najprepoznatljiviji opanak. Možda nije mnogo poznato, ali srpski vojnik je u albanskim planinama preživeo i zahvaljujući opanku jer je sekao deo po deo ove obuće i jeo tu kožu - kaže Milosavljević.

Posetioci su u redu čekali da zakorače u opanak i vide izložbu, a Milosavljević je strpljivo svakome ko je to tražio govorio o ovom nesvakidašnjem opanku. Dosad je prikazan u Guči, Beogradu, Smederevu, posle Tršića bi trebalo da ide u Požarevac, a za nekoliko dana možda i na Kajmakčalan.

Tradicionalna seoska obuća

Opanci su seoska laka, kožna obuća, koja se priteže oko nogu kaišima ili oputom. Lako su pravljeni, bili su pristupačni, lagani za hod, zbog čega su u Srbiji, kao i na Balkanskom poluostrvu, postali veoma popularni. Opanak se izrađuje od obrađene i presne kože i kod Srba je tradicionalna srpska obuća i nacionalni simbol. Za većinu srpskog stanovništva nekada su opanci bili jedina obuća, danas su druga vremena, pa ih kupuju turisti kao suvenire i kulturno-umetnička društva kao nezaobilazni deo narodne nošnje.

2024 © - Vesti online