Savina zadužbina nadahnuće pesnicima
![](/data/images/2018-08-31/755855_310818c1_iff.jpg?1535717412)
Trodnevnim programom je i ove godine obuhvaćeno nekoliko mesta u Županiji Timiš, Dunavskoj klisuri i Poljadiji, u kojima živi srpsko stanovništvo, od Temišvara, Belobreške, Stare Moldove, Bazjaša, Zlatice, Kusica i Sokolovca, a centralno mesto je manastir Bazjaš, jedan od izvora srpske duhovnosti.
Svečano otvaranje bilo je u Generalnom konzulatu Srbije u Temišvaru, uz pozdravne reči Ognjana Krstića, predsednika Saveza Srba u Rumuniji, dr Slavomira Gvozdenovića, počasnog predsednika ove manifestacije i vladike Lukijana, koji je i dobitnik ovogodišnje Bazjaške povelje.
U Bazjašu, u porti srednjovekovnog srpskog manastira Bazjaš, koji je 1225. godine, prema predanju, osnovao Sv. Sava, odnosno pokraj manastirske crkve koja je posvećena Vaznesenju Gospodnjem, održana centralna manifestacija Dana preobraženja.
![](/data/images/2018-08-31/755858_310818c4_f.jpg?1535717489)
Velika Bazjaška povelja dodeljena je vladiki Lukijanu, episkopu budimskom i administratoru Eparhije temišvarske, književniku, bogoslovu i prevodiocu srpske srednjovekovne duhovne poezije. Vladika je tom prilikom ukazao da je Preobraženje praznik svetlosti pisan velikim slovom "S".
Cveće frajkorima
Učesnici ove duhovno-književne manifestacije su obišli nedavno otrivene temelje manastira Sirinja, a u Ljupkovi su Matija Bećković i Gojko Đogo položili cveće na spomenik Kapetanu Koči (Anđelkoviću) i njegovim frajkorima (srpskim dobrovoljcima koji su se u Habzburškoj monarhiji borili protiv Turaka).
- Manastir Bazjaš kao svetionik vere hrišćanske vekovima stoji na pragu Dunavske klisure. Istorija i naš narod pamte Svetog Savu kao njegovog osnivača i sasvim je logično da se Velika bazjaška povelja dodeljuje u Savinoj zadužbini gde je seme vere i prosvete klicu zametnulo - rekao je vladika Lukijan.
Prisutnima su se obratili i dosadašnji dobitnici Povelje, među kojima su bili akademici Matija Bećković i Gojko Đogo, Radomir Andrić, Radomir Uljarević, Duško Novaković, Dragan Danilov i Jovan Zivlak.
- Velika je čast da budemo na ovom mestu. Crkva je jedini krov koji ima srpski narod, a Sveti Sava prvi srpski pisac čije ime i prezime znamo. Bilo je i pre njega pisaca, a svi oni su se u njemu ponovo rodili i preporodili. On je postavio najdonji kamen našeg duhovnog postojanja - rekao je između ostalog akademik Bećković.
Na kraju Dana preobraženja učesnici su prisustvovali liturgiji i rezanju slavskog kolača u manastiru Bazjaš, a posle su obišli još nekoliko znamenitosti u tom kraju.
Preobraženjska antologija
Za tri dana manifestacije u nekoliko mesta je kroz lepu poetsku reč izrečen apel za kulturnim nacionalnim opstankom. Prvo je u prostorijama Srpske pravoslavne crkve u Belobreški održano međunarodno pesničko veče i predstavljena "Preobraženjska antologija" koju su priredili Slavomir Gvozdenović i Dušan Stojković.
U Antologiji su zastupljeni svi dosadašnji dobitnici Velike bazijaške povelje, nagrade koja je ušla u red srpskih književnih nagrada od najvećeg nacionalnog značaja, među kojima su - Ivan V. Lalić, Kornel Ungureanu, Matija Bećković, Dobrica Erić, Slobodan Rakitić, Ljubomir Simović, Branislav Petrović, Rajko Petrov Nogo, Milan Komnenić, Radomir Andrić, Milovan Vitezović, Gojko Đogo i drugi.
Velika bazjaška povelja po mnogima je najvažnija nagrada u celokupnoj dijaspori.
Povelju zaslužuje i žena
U Srpskom kulturnom centru "Sveti Sava" u Bazjašu je održano pesničko veče međunarodnog karaktera, na kome su, između ostalih nastupili pesnici iz Srbije, Rumunije, Nemačke, Austrije, BiH, Makedonije i Francuske.
Svojom poezijom i aforizmima predstavili su se i Aleksandar Jovanović (Nemačka), Svetlana Matić (Austrija), Dušica Stanisavljević, Vlastimir Stanisavljević Šarkamenac (Francuska).
Prof. Svetlana Matić, potpredsednica odbora SPKD Prosvjeta u Austriji je istakla dobru saradnju Prosvjete i Saveza Srba u Rumuniji koja traje već nekoliko godina.
Čestitala je dosadašnjim lauereatima i istakla da su do sada Bazjašku povelju dobijali isključivo uspešni književnici i da se nada da će ovo priznanje biti ubuduće dodeljeno i nekoj uspešnoj savremenoj srpskoj književnici. Matićeva je govorila i svoje pesme "Srbija je moja zemlja" i "Pesmu o Mini".