Strani mediji oštri: Hrvatska ne doprinosi mnogo EU

Austrijski "Standard" Hrvatsku opisuje kao ''srednjeevropsku i balkansku zemlju'' koja sada ima ambicije da uvede evro i uđe u šengensku zonu, kao i da je htela da uđe u EU prvenstveno da bi se distancirala od svojih istočnih i južnih suseda, ali i da je prekinula reforme čim je nestao pritisak iz Brisela.

Kako je navedeno, u pristupnim pregovorima Hrvatska se prikazivala liberalnijom i otvorenijom nego što jeste, što je nakon ulaska rezultiralo konzervativnom kontrareakcijom.

List navodi i da se sada u Hrvatskoj agituje protiv srpske manjine i da se nameće ''ekstremno konzervativna slika porodice'', a najnoviji primer je kampanja protiv Istanbulske konvencije.

"Standard" ocenjuje i da hrvatski evrozastupnicu nisu veliki pobornici EU, kao i da zauzimaju jedinstveni nacionalistički stav, naročito kada je reč o svemu što ima veze s Bosnom i Hercegovinom. 

Navodi se i da je granični spor sa Slovenijom i dalje otvoren, te ocenjuje da će to predstavljati problem za ulazak Hrvatske u šengensku zonu, kao i da Hrvatska sve vreme "balansira na ivici evropskih vrednosti".

Nemački Dojče vele piše o "pet nevidljivih godina Hrvatske u EU" i ističe da Hrvatska ''sa svojih četiri miliona stanovnika i skromnim ekonomskim pokazateljima unutar evropskog tržišta ni pre nije igrala neku značajniju ulogu, kao što to ne čini ni danas".

Kako navodi, EU "razjedana brojnim krizama kako iznutra, tako i spolja, napadima brojnih populista, takozvanih liberalnih demokrata i nacionalista", nije u stanju da se nametne kao "svetionik na putu očuvanja evropskih vrednosti", zbog čega je prvih pet hrvatskih godina unutar EU "prošlo šapatom - malo ko ih je doista primetio, bilo unutar zemlje, bilo u Briselu".