Četvrtak 31.05.2018.
00:10
Đ. Barović - Vesti

Dodika bi da sruše pre izbora!

Tanjug/AP
Odbrana interesa: Milorad Dodik i Vladimir Putin

"Bosni treba hitno posvetiti pažnju, da ne bi vreme od potpisivanja Dejtonskog sporazuma bilo zabeleženo samo kao pauza balkanskih ratova", zaključuje "Vašington post" u tekstu u kome se pozivaju Evropa i SAD da "bez odlaganja povećaju diplomatsko angažovanje u BiH kako bi sprečili da ta zemlja iskoči iz koloseka".

Balkanske igre

General Klark je ocenio da su na prostoru Zapadnog Balkana igrači Rusija, Turska i Kina.
- Balkan je na tektonskoj ploči ljudske rase, to je područje gde su se civilizacije istorijski sukobljavale i sukobljavaju se ponovo. Tako da je ispravna procena da mi treba da koristimo NATO da osiguramo vojnu sigurnost - ocenio je Klark.

Rešenje Veslija Klarka

Autora "Vašington posta" najviše žulja što će se Dodik kandidovati za stolicu u tročlanom predsedništvu BiH. On navodi da će s tog mesta Dodik voditi srpsku ka nezavisnosti, dok zabrinuti Bošnjaci smataju da to vodi državu u rat.

Čak se predlaže rešenje da Kancelarija visokog predstavnika oživi sa iskusnim pregovaračima čiji bi posao bio nadgledanje sprovođenja Dejtonskog sporazuma.

I penzionisani američki general Vesli Klark, zapamćen kao komandant snaga NATO u vreme rata sa SRJ, nedavno je ocenio da bi Balkan mogao ponovo da postane krizno tlo. Međutim, u intervjuu za beogradsku televiziju N1 Klark je promenio ploču, pa tvrdi da su male šanse za sukob, ali da "ljutite reči i agresivna dela mogu dovesti do konflikata na Balkanu brže nego bilo gde na svetu".

- Da, treba biti zabrinut i uvesti Zapadni Balkan u Zapadnu i transatlantsku civilizaciju što pre - naveo je Klark.

Poslednja brana nestanku Srba

Za analitičara i bivšeg vojnog kontraobaveštajca Ljubana Karana upravo u tome je ključni problem.

- Dodiku je sasvim jasno da bi ta "zapadizacija" Bosne i njeno članstvo u NATO neminovno značilo potpunu marginalizaciju srpskog korpusa u Bosni. Šta će vam bolji primer nego Crne Gore gde su Srbi postali omražena nacionalna manjina, a istovetna situacija je i u Hrvatskoj, na Kosovu, a uskoro će se to dogoditi i u Makedoniji. I Zapadu je jasno da je Dodik ključna brana da bi se uspelo u ovom cilju, pa otuda i ti "personalizovani napadi" (na Dodika) jer su SAD i čelne zemlje NATO svesne da je on trenutno najvažniji kohezioni faktor koji održava Republiku Srpsku onakvom kakva je sada - zaključuje Karan.

A. Čukić
Farska: General Branko Krga

Cilj je unitarna Bosna

Kontraobaveštajac i nekadašnji načelnik Generalštaba VJ, general Branko Krga ocenjuje za "Vesti" da nije Dodik taj koji hoće da uruši Bosnu, već oni koji bi da relativizuju i ukinu Dejtonski sporazum.

- Bosnu ruše oni koji nasilno žele da promene sve odredbe iz Dejtonskog sporazuma po kojem je BiH sastavljena iz dva entiteta i tri naroda - ocenjuje Krga i dodaje da je zastrašivanje javnosti jačanjem ruskog uticaja na Balkanu farsa i izgovor za sprovođenje ciljeva Zapada u ovom delu Evrope.

Repriza 27. marta 1941.

U beogradskim medijima se pojavila informacija da britanska tajna služba MI6 planira otvaranje kancelarije u Sarajevu. Za Ljubana Karana to nije vest, jer tvrdi da su britanske obaveštajne službe sve prisutnije na Balkanu.
- Reč je o majstorima perfidne igre čijim aktivnostima i ključnim ciljevima saznajemo godinama kasnije, kad se otvore tajne arhive. Kao što smo nedavno saznali o njihovoj ulozi u demonstracijama 27. marta 1941. u Beogradu - objašnjava Karan.

On kaže da u Srbiji i Srpskoj ruski uticaj nije dominantniji od Zapadnog. Po Krgi, Rusi verovanto imaju neke svoje interese i prisutni su u meri u kojoj smatraju da je to potrebno, ali taj intenzitet je daleko ispod onog nivoa koji ima Zapad.

- Plašenje ruskim uticajem primenjuje se i u mnogim drugim zemljama. Neke države se optuže za neprincipijelan uticaj i tada se protiv njih preduzimaju određene mere. U suštini, to je skretanje pažnje s glavnog cilja, da se Dejtonski sporazum u potpunosti relativizuje i stvori unitarna Bosna. Niko od zapadnih političara neće otvoreno reći da to znači prepuštanje Bosne muslimanskoj većini, ali u praksi bi bilo upravo tako. Dodiku je to jasno i stoga se tome suprotstavlja - zaključuje general Branko Krga.

Otvoreni rat s Ambasadom SAD

Predsednik RS Milorad Dodik ne štedi američku administraciju, kao i ambasadora u BiH, a ni SAD mu ne ostaju dužne. Samo od početka ove godine taj sukob je imao nekoliko epizoda.
* 30. januar: Ured za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD nije skinuo Dodika kada je sačinio novu crnu listu.
* 6. februar: Dodik optužio ambasadorku SAD u Sarajevu Morin Kormak da iznosi "enormne laži na njegov račun".
* 19. april: Pred američkim Kongresom Milorad Dodik i Dragan Čavić označeni kao glavna pretnja po stabilnost i mir u BiH.
* 15. april: Dodik odbio da se rukuje sa ambasadorkom Morin Kormak na komemoraciji u Donjoj Gradini.
* 7. maj: Dodik prozvao američku ambasadu u Sarajevu da objavi kojim medijima i NVO je namenila 12 miliona dolara pomoći.






 

2024 © - Vesti online