Petak 11.05.2018.
19:17
aljazeera.net

Prvo uzajamno bombardovanje Izraela i Irana: Da li je rat počeo?

commons.wikimedia.org/Hosein Velayati
Iranski vojnici (Foto: Arhiva)

Da li je Rusija bila obaveštena?

Izrael je u četvrtak ujutro ispalio desetine raketa na ciljeve za koje su rekli da pripadaju iranskoj brigadi Al-Quds, specijalnim jedinicama iranske Revolucionarne garde, nakon što su ove snage izvršile raketne napade na izraelska područja i ciljeve na okupiranoj Golanskoj visoravni. Izraelska strana tvrdi da su projektili uspešno oboreni i da nije bilo ljudskih gubitaka. 

Ovakav razvoj situacije usledio je nakon saopštenja američkog predsednika o povlačenju Vašingtona iz nukleranog sporazuma. Izrael je pozdravio takav potez, posle kojeg je proglasio stanje uzbune na Golanu i napao na položaje u Siriji za koje veruje da pripadaju Iranu.

Izuzev poziva francuskog Predsedništva da se zaustavi eskalacija nakon napada, još uvek nisu izneti jasni zapadni i regionalni stavovi kada se radi o ovoj eskalaciji koja preti da stvari odvede u pravcu sveobuhvatnog sukoba u Siriji.

Još uvek vlada uzdržanost iranskih političkih i vojnih struktura vezano za ova dešavanja, koje nisu iznele nikakve službene stavove, za razliku od njihovog rivala Izraela. Rusija, takođe, nije davala nikakve izjave satima, nakon čega je objavljeno saopštenje iz Ministarstva inostranih poslova, u kojem se izražava zabrinutost zbog uzajamnih raketnih napada između Irana i Izraela.

Izraelski vojni portparol je, međutim, rekao da je Izrael "obavestio ruski vojni vrh pre napada izvedenih u četvrtak na nekoliko položaja u Siriji preko naših postojećih mehanizama". Izraelski mediji, takođe, prenose da je Netanijahu rekao: "Rusija vjrovatno neće pokušati da ograniči izraelske vojne operaciji u Siriji."

Netanijahu je, nekoliko sati uoči ove eskalacije, obavio iznenadnu posetu Moskvi, tokom koje se susreo s predsednikom Vladimirom Putinom. Nesumnjivo je da su pitanja situacije u Siriji i izraelske eskalacije protiv Irana bila na dnevnom redu ovog sastanka.

Francuski list "Mond" navodi da su ovo najozbiljnija dešavanja još od 1973. godine na okupiranom sirijskom Golanu. Po prvi put su na položaje Izraela ispaljene rakete koje se pripisuju Iranu, a koji je izgleda odlučio "da se suprostavi izraelskom prisustvu u Siriji, pa makar i samostalno", navodi se u izveštaju istog lista.

Da li je moguć "prvi direktni rat"?

Tomas Fridman u svom tekstu u "Njujork tajmsu", pod naslovom "Idu li Iran i Izrael u svoj prvi direktni rat?", govori kako se mogu nazreti znaci ozbiljnijeg sukoba od onoga što se dogodilo u prve dve runde u Siriji.

S druge strane, iako izgleda kao vruć početak rata koji je na samim vratima, američki internet sajt Stratfor ističe da Iran nastoji da izbegne veliki rat sa Izraelom, pogotovo jer želi da učvrsti svoju poziciju u Siriji i održi zamah snaga lojalnih Asadovom režimu u borbi protiv pobunjenika.

Izrael, po svemu sudeći, pažljivo bira pravi trenutak da dokrajči iranske interese u Siriji; iranski donosioci odluka su trenutno rastrzani između zahteva u državi i pretnji uvođenjem novih sankcija koje Trampova administracija želi da nametne Iranu nakon izlaska SAD iz nuklearnog sporazuma. Zbog toga bi ulazak Irana u bilo kakav sukob ili totalni rat sa Izraelom, konkretno u ovom slučaju, predstavljao krajnje tešku opciju.

Ipak, brojni analitičari smatraju da su trenutni uslovi spremniji više nego ikad za izbijanje rata između Irana i Izraela, posebno s američkom administracijom, koja je veoma pristrasna i bliska Izraelu i usmerena na vojnu opciju u rešavanju spoljnih pitanja.

Takođe, u arapskom svetu vlada nezapamćena podeljenost i fragmentacija, gde dolazi do pojave "arapskog saveza", kojeg čine uticajne države arapskog sveta. Ovaj savez ima identične stavove s Izraelom kada se radi o iranskom pitanju i odnosu prema ovoj državi, zaključuje Al Džazira.

2024 © - Vesti online