Petak 01.12.2017.
08:01
Vestionline

Vestionline sportski vremeplov za 1. decembrar

EPA/Srdjan Suki
Torpedovao Romu na Marakani pre 12 godina: Nikola Žigić

Don Žiga goleone

Posle dva poraza u Ligi UEFA, Crvena zvezda je zablistala kad je malo ko to očekivao - 1. decembra 2005. godine protiv Rome. Junak u pobedi od 3:1 bio je dvostruki strelac Nikola Žigić. Počelo je loše po Beograđane, pošto je "vučica" povela golom Šabanija Nonde u 23. minutu. U 37. minutu bilo je 1:1, a strelac je bio Žigić, koji je udarcem glavom sa pet metara krunisao sjajan centaršut Jankovića. U 78. minutu oduševljenje na "Marakani": Purović, koji je zamenio Milovanovića, postiže lep gol šutem sa oko 20 metara. I onda, u 86. minutu Žigić je postigao svoj drugi gol - prelepim šutem sa više od 25 metara prosto je zakucao loptu u mrežu Rome, i to u trenu kad je Zvezda imala igrača manje pošto je Panući "prljavim" udarcem izbacio Purovića iz igre. Tri minuta pre kraja Kasano je mogao da ublaži poraz Rimljana, ali je iz penala pokušao da lobuje Vladimira Stojkovića. Tadašnji golman Zvezde je njegov šut sačekao na liniji i uhvatio "živu" loptu...

Vitorio Poco

1. decembra 1929. godine na klupu "škvadre azura" - fudbalske reprezentacije Italije ponovo je seo čudesni stručnjak Vitorio Poco. Rođen u Torinu, briljantnu trenersku karijeru započeo je još kao 20-godišnjak u švajcarskom Grashopersu, potom vodio „svoj" Torino i 1912. veoma kratko reprezentaciju. Posle sjajnih uspeha sa Torinom, Federacija ga je 1929. godine vratila na klupu državnog tima i Italija je, zahvaljujući njemu i igračkim legendama Meaci i Pioli bila prva fudbalska sila sveta pre Drugog svetskog rata. Poco je kao selektor vodio „azure" do trijumfa na dva uzastopna Svetska prvenstva – 1934. i 1938, kao i do zlatne medalje na Olimpisjkim igrama u Berlinu 1936. godine.Reprezentaciju je vodio sve do 1948 ostvarivši impozantan bilans od 60 pobeda, 16 nerešenih i 11 poraza. Umro je 1968. godine. 

Alberto Kova

1. decembra 1958. godine rođen je Alberto Kova, nezaboravni italijanski atletičar i olimpijski pobednik iz Los Anđelesa '84 na 10.000 metara. U istoj disciplini prethodno je bio prvak Evrope '82 u Atini i sveta '83 u Helsinkiju. Odlikovao se karakterističnim sprintom u finišu, posle koga je pobeđivao na mnogim trkama širom planete. Ostala je upamćena trka za prvaka sveta u Helsinkiju kad je 30 metara pre cilja bio tek peti, ali je u fantastičnom finišu prvi prošao kroz cilj.

2024 © - Vesti online