Sreda 29.11.2017.
10:16
M. Đorđević - Vesti

Zaboravljena verovanja: Njegoševo gostoljublje

wikipedia.org/ Đorđe D. Božović at English Wikibooks
Njegoš kao "lepa slika" Crne Gore

"Crnogorci su umereni i zadovoljavaju se s malo hrane i pića. Osobito su gostoljubivi, i za domaćina je sramota da odbije gosta, a ako gost odbije poziv, smatra se kao preziranje".

Sve do Petra Drugog Petrovića Njegoša, strani gosti su u Crnoj Gori bili retkost.

Saksonski kralj Fridrih Avgust bio je prvi krunisani gost njegovog dvora na Cetinju, a dolazili i botaničari, putopisci, pa i belosvetski avanturisti.

Mnogi su prepričavali način života i običaje domaćina, kao i hrabrost i rodoljublje Crnogoraca, i neobičnu gostoljubivost, kojom se posebno odlikovao njihov vođa.

Njegoš je, zapravo, osetio potrebu Crne Gore za otvaranjem svetu. Pokrenuo je izgradnju puteva, pa su stranci počeli sve duže da se zadržavaju na Cetinju i zapažanja objavljuju u svojim zemljama.

Njegoš je gostima svoje krševite prestonice slao konje i pratnju, a dočekivao ih je pucnjavom iz oružja i svirkom truba.

Pošto je 1838. izgradio Biljardu, zanimanje stranaca je poraslo, iako su austrijske vlasti odvraćale ljude od putovanja zbog navodne opasnosti od divljeg naroda.

U isto vreme, vladici su preporučivali da ih ne prima jer je navodno, reč o špijunima i kriminalcima.

Vladika se nije na to obazirao, čak je u samoj Biljardi opremio sobe za prenoćište stranaca.

Strance su Crnogorci posluživali najukusnijim jelima, vinima i poslasticama, ali se točilo i strano piće, šampanjac.

Njegoš je zajedno sa gostima obedovao i jahao po cetinjskom polju, a razgovarao je na ruskom, francuskom, nemačkom i italijanskom jeziku.

Kada ga je neki stranac upitao koliko ima od Kotora do Cetinja, vladika mu je odgovorio: "Kako za koga. Prijatelj će stići za šest sati, a neprijatelj možda nikada neće stići."

 

2019 © - Vesti online