Petak 28.07.2017.
02:11
Đ. Janković - Vesti

Susret Srba sa Romanovima


Ovo je, kako je rečeno prilikom otvaranja izložbe, "Sretenje srpskog naroda sa poslednjim ruskim carem", a cilj izložbe je da se naš narod ponovo upozna sa Romanovima i značajem koji je ruski car imao za Srbe.

- Mnogi Srbi ni danas ne znaju koliki je značaj cara Nikolaja Drugog za naš narod. On je postavio ultimatum Francuskoj i primorao je da nastavi evakuaciju naše vojske na ostrvo Krf posle prelaska Albanije u Prvom svetskom ratu. Indirektno je spasao naše pokolenje jer ti spaseni vojnici kasnije su se oporavili i učestvovali u proboju Solunskog fronta i oslobađanju svoje zemlje. Istorijski značaj Nikolaja Drugog za nas je nemerljiv. Zahvaljujući ruskom Sretenjskom manastiru izložba o Romanovima godinu i po dana gostuje u raznim gradovima Srbije, BiH, Republike Srpske i Mitropolije crnogorske. Ova izložbena postavka ostaje u stalnom vlasništvu manastira Tronoša koji će je u saradnji sa vladikom šabačkim Lavrentijem pokazivati u celoj Šabačkoj eparhiji - kaže Milica Sredović, posrednica između manastira Sretenjskog i Tronoše i inicijator izložbe u Vukovom kraju.

U Muzeju ranog Vukovog školovanja, koji se nalazi u manastiru, izloženo je 50 foto-printova, fotografija iz istorijskih arhiva i ličnih albuma carske porodice. Osim portreta cara Nikolaja i njegove supruge Aleksandre tu su i likovi njihove dece, kćerki Olge, Marije, Tatjane i Anastasije kao i carevića Alekseja, fotografije sa njihovih putovanja, porodičnih skupova i cara u vojničkoj uniformi. Nekoliko fotografija prikazuje Romanove i u zatočeništvu i neposredno pred ubistvo u Jekaterinburgu u noći između 16. i 17. jula 1918. godine. Članove carske porodice SPC je, zajedno sa Ruskom crkvom, uvrstila u red svetitelja.

Sedam vekova svetinje

Tronoša ove godine slavi sedam vekova postojanja. Nalazi se u selu Korenita, u blizini Loznice i Krupnja. U Tronoškom letopisu iz 1791. godine kao ktitor manastira pominje se kraljica Katalina Nemanjić, žena kralja Dragutina. Ispred svetinje nalazi se česma koju su po legendi sagradili Jug Bogdan i devet braće Jugovića pred polazak u Kosovski boj.

2024 © - Vesti online