U Hrvatskoj je u toku novi egzodus: Ovog puta ne beže Srbi

Tokom prošle godine, suprotno očekivanjima da će - zbog izlaska zemlje iz krize i oporavka - intenzitet iseljavanja početi opadati ili barem stagnirati, on se, prema nezvaničnim informacijama kojima raspolažemo, dodatno pojačao, piše Jutarnji list.

Prema zvaničnoj statistici Državnog zavoda za statistiku, tokom 2015. godine negativni saldo migracija (razlika između broja odseljenih i broja useljenih) bio je minus od oko 18.000 ljudi. U prošloj godini, tvrde upućeni, razlika između iseljenih i doseljenih prešla je 20.000.

Ne odjavljuju se

Podaci DZS ne mogu biti temelj za određivanje celokupne emigracije, ali su dobar pokazatelj trenda. DZS, naime, objavljuje analize temeljene na podacima koje mu dostavlja MUP, a MUP pak barata samo podacima o onim iseljenicima koji su uredno odjavili prebivalište.

Budući da neodjava prebivališta nije kazneno delo, kao u nekim drugim državama, niti postoje benefiti koje bi iseljenici dobili odjavom, kako ukazuju statistike zemalja u koje se hrvatski građani odseljavaju, oni koji se službeno odjave pre izlaska čine manjinu.

Tako su se, primera radi, tokom 2015. godine, prema podacima DZS-a, u Nemačku iselila 12.264 hrvatska građanina. No, prema podacima nemačkog statističkog zavoda, u isto vreme u Nemačku ih se doselilo 57.412.

Novi egzodus

Koliki je broj iseljenika s hrvatskim pasošem ušao u Nemačku prošle godine još se tačno ne zna. Nemački statistički zavod vrlo pedantno izveštava o migracijama, i to kvartalno, pa tako, recimo, već u julu objavljuje podatke o migracijama u prvom kvartalu tekuće godine.

Još nisu objavili ni jedan podatak za 2016. te će, kako je objavljeno na njihovim web-stranicama, s objavom kasniti najmanje osam meseci zbog izmene tehnologije obrade podataka i problema sa softverom.

Međutim realno je očekivati da je broj iseljenika u Nemačku u 2016. bio na nivou iz 2015. godine. To bi značilo da se samo u Nemačku od 2013. do kraja 2016. iselilo oko 180.000 Hrvata.

Veliki skok broja iseljenika beleže i Irska i Austrija. U Irsku se, primera radi, od 2009. do 2012. ukupno iselilo 250 osoba s hrvatskim pasošem, a od sredine 2013. do kraja 2015. njih 6000. U Austriju je godišnje odlazilo oko 1.200 hrvatskih građana, da bi ih od 2013. odlazilo oko 3.000 na godišnjem nivou.

Kad se zbroje podaci, samo u Nemačku, Irsku i Austriju iselilo se oko 200.000 ljudi s hrvatskim pasošem - mahom mlađe i obrazovanije stanovništvo, kojem prvi razlog iseljavanja nije nezaposlenost u Hrvatskoj, nego bolji radni uslovi i bolja plata u inostranstvu.