Nemačka ima novog predsednika: Šta to znači za Srbiju?
Poklonio bubreg supruzi
Nemački predsednik se bira u parlamentu, a za Štajnmajera je glasala velika većina poslanika Bundestaga. On je bio zajednički kandidat vladajuće koalicije CDU/CSU i SPD.
Šezdesetjednogodišnji Štajnmajer, radnički sin, koji je, kada je pre nekoliko godina poklonio svoj bubreg supruzi, pokupio kod Nemaca i puno ''ljudskih poena'', odrastao je u tradiciji protestantske etike kao vredan, disciplinovan, pažljiv i jednostavan.
AP za Štajnmajera navodi da je bio poštovan kao šef diplomatije, ali i podseća da je prošle godine predsednika SAD Donalda Trampa, koji je tada bio kandidat za Belu kuću, nazvao jednim od "propovednika mržnje".
Za njega se u Nemačkoj kaže da ohrabruje i miri i da je sreća što u eri ''trampizma'', antiintelektualizma, desnog populizma i borbe protiv ozbiljnih političara postoje i establišment i ljudi poput Štajnmajera.
Šta, međutim, izbor ovog socijaldemokrata po političkom uverenju, pravnika po obrazovanju i protestanta po verskom opredeljenju može značiti za Srbiju, kojoj je na putu ka Evropskoj uniji podrška Berlina neophodna, a ekonomska saradnja izuzetno važna?
Jedno je jasno - Beograd od sada u predsedničkom dvorcu ''Belvi'' ima velikog poznavaoca srpskih političkih prilika i političara, čija je retorika uvek bila odmerena i jasna.
Za razliku od odlazećeg predsednika Gauka, koji se u toku svog mandata nije posebno bavio ni Balkanom, niti Srbijom, Štajnmajer poznaje i događaje i ljude - još od vremena vlade Zorana Đinđića. On je u brojnim posetama Beogradu, ali i Prištini, i u razgovorima u Berlinu sa srpskim političarima znao da poruči da Nemačka ostaje iskren i pouzdan partner Srbiji na njenom putu ka EU i da su bilateralni odnosi izrazito bliski i prijateljski.
Korektni odnosi sa Moskvom
Za Srbiju bi moglo biti od značaja i to što novi šef nemačke države, kako se kaže, ima korektne odnose sa Moskvom, za razliku od Gauka, oštrog kritičara Kremlja, koji u toku svog mandata nije bio u državnoj poseti Rusiji.
Današnji izbor Štajnmajera prvi je veliki izbor u ovoj godini - na jesen se, naime, održavaju savezni izbori i trka za ''kancelarsku fotelju'' u kojoj će učestvovati i Angela Merkel, a iz redova Štajnmajerovih socijaldemokrata, kao kancelarski kandidat, i Martin Šulc, pa se analitičari pitaju da li je danas "povučen konac" daljih promena u vrhu države, pa i drugačije politike Nemačke po brojnim pitanjima.
Ipak, izbor Štajnmajera ostavlja prostor za uverenje da će Srbija ostati "na radaru" najmoćnije evropske zemlje.