Evo koja blaga Hrvatska traži od Srbije
O vraćanju kulturnog blaga priča se već godinama, a kao uslov Beogradu postavila ga je prethodna hrvatska vlada, koja je uz to tražila i ukidanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine i unapređenju prava hrvatske manjine u Srbiji. Na taj uslov prethodnih nedelja podsetili su pojedini hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu.
Da li se radi samo o opipavanju terena i priči za domaću upotrebu ili će se sve pretvoriti u još jedno uslovljavanje Srbije, znaće se nakon zasedanja Komiteta za proširenje 10. ili 11. januara, na kojem će biti reči o otvaranju poglavlja 26, a koje se odnosi na kulturu i obrazovanje.
Kako je "Blicu" rečeno u srpskom pregovaračkom timu, taj uslov do danas nije ispostavljen kao zvaničan.
- O tome smo čuli samo iz medija. Hrvatski predstavnici znaju da za to neće dobiti podršku ostalih država članica - navodi naš sagovornik.
Iz hrvatskih muzeja nedostaje više od 25.000 umetnina
"Blic" je tim povodom kontaktirao i hrvatsko ministarstvo kulture, koje nam je detaljnije obrazložilo šta od kulturnog blaga traži od Srbije.
U pismenom dopisu navedeno je da od Srbije potražuju "1.065 kulturnih dobara iz pravoslavnih crkava i manastira", kao i da je u periodu od 2001. do 2013. u Hrvatsku vraćeno 25.260 umetničkih dela.
"Međudržavno Povjerenstvo za povrat kulturnih dobara nastavlja s radom na povraćaju preostalih umetnina. Prema podacima iz procene ratne štete, nedostaje još 24.500 muzejskih predmeta iz 45 hrvatskih muzeja za koje se ne zna gde se nalaze, te jesu li ti predmeti uništeni ili otuđeni i za koje ne postoji evidencija, niti su bili predmetom pregovora o povraćaju", navode u hrvatskom ministarstvu kulture.
Blago ostaje u Srbiji
Ovaj uslov hrvatske naišao je na otpor zvaničnog Beograda. Srpski ministar kulture Vladan Vukosavljević izjavio je da kulturno blago iz srpskih crkava i manastira u Hrvatskoj neće biti vraćeno ni u kakve privremene depoe, na čemu inistira zvanični Zagreb, te da će ostati u Srbiji dok se ne steknu uslovi da budu vraćeni tamo odakle su i uzeti.
- Sigurno je da će hrvatska strana maksimalizovati svoje zahteve, ali zna se i šta su naši uslovi. Nikakvi privremeni depoi ne dolaze u obzir, jedan deo imovine SPC može da se vrati kad se obnove crkve iz kojih je sklonjeno. Mi smo za dijalog, ali ne na štetu SPC i našeg kulturnog blaga - rekao je Vukosavljević.
Najveći deo dobara, koji je stigao iz Hrvatske za vreme vojnih operacija "Oluja" i "Bljesak", čini riznicu manastira Krka, odnosno dobra iz Dalmatinske eparhije, a na utvrđenom spisku su i dobra koja pripadaju Eparhiji pakračko-slavonskoj, kao i osječkopoljskoj i baranjskoj.
Kulturno blago uglavnom čine ikone i knjige, kao i drugi bogoslužbeni predmeti čiji je vlasnik SPC, a svi drugi predmeti, koji su pripadali zbirkama muzeja ili drugim javnim kolekcijama, vraćeni su u periodu od 2001. do 2015. godine.