Nestalo pola miliona Srba?

V. Sekulić
Najviše Srba u Nemačkoj: Konferencija Uprave za dijasporu

Ti podaci su opet značajno veći od onih koji pokazuju rezultati popisa koji je sprovela Srbija 2011. kojim je prebrojano 313.411 državljana Srbije u Evropi.

Prema rečima Miodraga Kreculja, autora i realizatora popisa, do ovako velike razlike između zvaničnih podataka i procena ambasada je došlo jer su ambasade u obzir uzimale i građane koji nisi isključivo državljani Srbije i koji su se obraćali za pomoć i savete.

- Brojka od 1.167.936 građana nije zvaničan podatak ambasade i treba je tretirati isključivo kao procenu - rekao je Kreculj.

Dvojno državljanstvo

- U Nemačkoj nema dvojnog državljanstva. U izuzetnim slučajevima zakon odobrava dvojni status poznatim naučnicima, umetnicima, sportistima. Od 2000. do 2002. nemačko državljanstvo je uzeo 30.151 srpski državljanin, a od 2003. do 2014. njih 79.543, što je ukupno 109.694, navodi se u istraživanju.

Najvažniji razlog "konfuzije" je statusna evolucija Republike Srbije od SFRJ, SRJ i SCG, što je dovelo do konfuzije i stavilo na ozbiljno iskušenje sve statističke zavode i institute, da bi nakon 2008. godine i samoproglašenja samostalnosti "Republike Kosovo" sva lica sa te teritorije bila zvanično kvalifikovana kao "Kosovari", bez obzira na etničko poreklo i isprave koje poseduju - navodi Kreculj u rezimeu.

U Nemačkoj je centar srpske dijaspore i tamo živi 220.908 državljana Srbije, ali je brojka prema rečima Kreculja veća bar za 260.000.

- U poslednjih deset godina oko 110.000 ljudi je uzelo nemačko državljanstvo, a procene su da od 1990. godine korpus od 150.000 srpske dece ima nemačko državljanstvo - ističe Kreculj.

Ovaj popis dijaspore, istakao je Kreculj, ne bi ugledao svetlo dana da nije bilo razumevanja i svesrdne podrške pre svih Vukmana Krivokuće iz Uprave za dijasporu i Srbe u regionu, Bojane Pejčić, direktorke kancelarije za dijasporu u Nišu, kao i predsednice omladinskog Centra za demokratiju u Nišu Milene Đelić.

Posle Nemačke, najviše srpskih državljana je u Austriji, zatim slede Švajcarska, Francuska i Italija, dok ih je najmanje u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, ukupno 21 osoba.

2024 © - Vesti online