Hrvati vrebaju deo Bosne
Zvaničnici u Zagrebu sve posmatraju iz prikrajka, a bitka za RS mogla bi im prokrčiti put do boljeg položaja bosanskih Hrvata i starog cilja o stvaranju trećeg entiteta koji bi vodio definitivnom raspadu Bosne.
Prvi čovek bosanskih Hrvata Dragan Čović u nekoliko navrata ponovio je da referendum u RS neće ništa promeniti, a predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović bosanska dešavanja pažljivo prati iz Njujorka. Za to vreme njen savetnik Mate Granić otvoreno ističe da je legitimno pravo Zagreba da se bori za ravnopravnost Hrvata u BiH.
Putin trenira živce Zapada
Pre dva dana je Dodik otišao u Moskvu, a na iznenađenje mnogih, sastanak sa Vladimirom Putinom odigrao se tek sinoć u 21 sat po lokalnom vremenu.
Noćnim susretom, kažu naši izvori, Putin trenira živce Zapadu, koji pažljivo prati sve njegove korake.
Uz podršku nastojanjima iz Brisela da otpočne pregovore BiH o ulasku u EU, Granić kaže da sve hrvatske političke opcije u BiH i katolička crkva smatraju da položaj bosanskih Hrvata mora što pre da dođe na dnevni red. On ukazuje da je problem u majorizaciji Bošnjaka nad Hrvatima koji ne mogu da ostvare pre svega konstitutivnost i ravnopravnost u BiH, što im je garantovano Dejtonom.
- Sasvim je sigurno da će položaj Hrvata u BiH biti najviši predmet interesa i hrvatske predsednice, ali čvrsto verujemo i nove hrvatske vlade - tvrdi Granić i navodi da je sve izvesnije da će i budući hrvatski premijer Andrej Plenković zauzeti jasan stav prema BiH.
Novim glasanjem do trećeg entiteta
Milorad Dodik je, prema saznanjima "Vesti" bliskim predsedniku RS, pre nekoliko godina ponudio bosanskim Hrvatima savezništvo oko nekih pitanja koje bi blokiralo štetne odluke Bošnjaka, ali ono nije doseglo do krupnih pitanja.
Prema rečima diplomate u penziji Zorana Milivojevića, za međunarodnu zajednicu i deo političke elite u BiH glavni problem predstojećeg referenduma u RS je strah da se to izjašnjavanje ponovi ozbiljnije i dovede u pitanje status BiH kao jedinstvene države.
- Referendum je legalizacija političkog mehanizma za ostvarivanje nacionalnih ciljeva. Mada mu predstavnik bosanskih Hrvata Dragan Čović ne pridaje značaj, on sigurno ima u vidu da to izjašnjavanje može da iskoristi u funkciji hrvatskih prava. Hrvati se deklarativno izjašnjavaju za jedinstvo BiH, ali teže stvaranju tri entiteta. Ako se referendum ponovi o nacionalnim ciljevima, a situacija u BiH dovede u pitanje, s otvaranjem te Pandorine kutije Hrvati će ići u pravcu zadovoljenja svog interesa. Odnosno Svetog Trojstva naroda u toj državi - pojašnjava Milivojević za naš list.
Jak Dodik glavni saveznik
Hrvati, prema oceni političkog analitičara Branka Raduna, shvataju da im je Banjaluka saveznik u borbi protiv dominacije Sarajeva. On kaže da samo čekaju da prođu referendum o Danu RS i lokalni izbori.
- Referendum pokazuje volju Srpske za otporom prema nameri da joj se oduzmu još neke nadležnosti. Time jača i njen položaj i u očima Hrvata, a RS i Dodik postaju realan partner. Da je predsednik RS odustao od provere narodne volje 25. septembra verovatno bi ga tretirali kao slabog i samim tim nepoželjnog za partnerstvo. Ako Dodik pokaže snagu više će ga uvažavati i hteti da sa njim spreče majorizaciju koja kao pretnja za Srbe i Hrvate dolazi od Bošnjaka s centralnog nivoa - ocenio je Radun za "Vesti".
On smatra da Hrvati koji su u Federaciji BiH znaju da RS i Dodik mogu da im budu glavni saveznici.
- Pošto im je glavni protivnik Sarajevo, Banjaluka je njihova adresa za uspešno ostvarenje ciljeva. Siguran sam da su to shvatili, samo čekaju rezultate dva predstojeća izjašnjavanja birača i jasno je da ukoliko se udruže Srbi i Hrvati u BiH, muslimani moraju da idu na kompromis - kaže Radun.
Sloboda se brani bez straha
Istaknuti umetnik Nenad Janković, poznat kao Nele Karajlić, kaže da u svakom slučaju treba izaći na referendum i ne treba se plašiti jer sloboda mora da se brani.
Bivša predsednica RS Biljana Plavšić očekuje da na referendum o Danu Republike izađu svi Srbi.
- Srbe najviše vređa nepravda i onda se u njima javi inat. Ko ima pravo da diktira i koji će praznik da slave - upitala je Plavšićeva, podsetivši da je RS rođena na Skupštini srpskog naroda koja je 9. januara 1992. proglasila za Republiku srpskog naroda BiH.