"Sovjetski Savez je mogao da uništi NATO"
Sedište NATO-a Brisel bio bi sravnjen...
Prema mišljenju američkog lista, legenda o ofanzivi bila je "smokvin list" koji je trebalo da sakrije pravu prirodu verovatnog konflikta - iznenadnog i munjevitog udara SSSR-a na NATO.
Prema planu "Sedam dana do Rajne" sovjetske nuklearne sile bi uništile Hamburg, Diseldorf, Keln, Frankfurt, Štutgart, Minhen, Bon. Bilo je planirano uništenje sedišta NATO-a u Briselu, kao i belgijske luke Antverpena. Holandsku prestonicu i lučki grad Amsterdam očekivala je ista sudbina.
Na Dansku je prema planu trebalo da budu izvedena dva nuklearna napada. Na kraju bi NATO bio obezglavljen, a civilne vlasti u Zapadnoj Nemačkoj, Belgiji, Holandiji i Danskoj bile bi uništene i demoralisane. Te zemlje je nakon toga trebalo okupirati za sedam dana. Uništenjem luka u Hamburgu, Antverpenu i Amsterdamu, ozbiljno bi se ograničile mogućnosti NATO-a za slanjem pomoći iz Velike Britanije i Severne Amerike.
Posle izvođenja nuklearnih udara u ofanzivu je trebalo da pređe i regularna vojska. U planu "Sedam dana do Rajne" bilo je predviđeno da Poljska postane radioaktivna zona koja bi izolovala Sovjetski Savez od njegovih snaga u Istočnoj Nemačkoj i Mađarskoj.
Ta vojska, zajedno sa vojskama Istočne Nemačke, ČSSR-a i Mađarske, trebalo je da bude dovoljna za izvođenje operacije. Kako navodi "Nešenel interest", teoretski poljske snage su mogle da budu iskorišćene, ali se 1979. godine u SSSR-u pojavila sumnja u njihovu političku pouzdanost.
Kako zaključuje autor članka, taj plan prilično jasno ukazuje na dve situacije. Kao prvo, u slučaju iznenadnog napada kopnena vojska postaje najvažnija snaga, jer što se ona brže kreće, brže će biti uništen NATO, uključujući njegove avijacione baze i pomorske objekte.
Kao drugo, NATO bi verovatno izgubio taj rat, jer pretpostavke Alijanse da bi rat postepeno prešao u nuklearni bile bi fatalne, zato što je protivnik, po mišljenju autora, nameravao da iskoristi nuklearno oružje već prvog dana.