Sledi li bankrot Hrvatske?
Prvi put od izlaska na međunarodna tržišta 1997. godine država nije realizovala planirano izdanje obveznica. To je izazvalo zabrinutost za normalno funkcionisanje države jer se hrvatski budžet konstantno "krpi" zaduživanjem, a na naplatu svake godine stižu milijarde starih dugova.
Država planira da se na međunarodnom tržištu izdavanjem evroobveznica zaduži za oko milijardu evra, no zbog nestabilne političke situacije, potencijalni kupci obveznica tražili su izuzetno visoku kamatu. Prema nezvaničnim informacijama, kamata na obveznice trebalo je da iznosi preko pet odsto.
Za poređenje, prošle godine u martu, država je na međunarodnom tržištu prodala obveznice u vrednosti od 1,5 milijardi evra, uz kamatu od tri odsto.
Tihomir Orešković je rekao da su zbog previsokih kamata koje su potencijalni ulagači tražili, odustali od izdavanja obveznica, te da je izdanje pomereno za jul.
Što se tiče ekonomskih pokazatelja Hrvatska svakako zaslužuje stabilizaciju kreditne ocene, osim ako kod procene situacije ne prevagne politička nestabilnost.
Da je ovaj "incident" sa obveznicama bio svojevrsno taktiziranje ulagača i države, pokazuje kretanje cene hrvatskih obveznica na dan kada se odustalo od izdavanja.
Hrvatske evroobveznice nekoliko dana su padale, a nakon što je država odustala od novog izdanja, završile su u plusu - pogotovo obveznice u evrima.
