Lukava zamka za pravoslavce
Ranije je vatikanski ambasador u Beogradu Orlando Antonini izjavio da proces kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa tokom Drugog svetskog rata u Nezavisnoj državi Hrvatskoj neće biti nastavljen pre ili tokom rada zajedničke srpsko-hrvatske komisije, koju je papa inicirao. Papa je i predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću prošle godine kazao da mu se ne žuri da Stepinca proglasi za sveca.
Doprinos patrijarha Irineja
- Na papinu odluku da se prolongira Stepinčeva kanonizacija uticali su ne samo dopisi srpskog patrijarha Irineja, već pre svega potez poglavara srpske crkve da protest podigne na svepravoslavni nivo. Mada se iz Hrvatske konstantno vrši pritisak da papa Franja odustane od svoje odluke, on ne samo da se još nije pokolebao, već je odbio i da se sredinom 2015. godine sastane sa delegacijom hrvatskih biskupa koji su dolazili u Vatikan s namerom da utiču na papu - kaže Đenović.
Ovaj papin potez nameće pitanje da li se kanozicija vojnog vikara Pavelićeve ustaške vojske odlaže zbog opasnosti od prekidanja ekumenskog procesa i ponovnog ujedinjavanja hrišćana, te da li je istovremeno u pitanju papin pokajnički gest jer ga u rodnoj Argentini odavno optužuju za saradnju sa vojnom huntom kada je stradao veliki broj ljudi? Takođe, da li papa prolongira kanonizaciju zato što je još u Argentini dobro upoznao hrvatsku ustašku emigraciju, ili zbog toga što je u Rimu otkriven skandal da Vatikan od lokalnih katoličkih crkava debelo naplaćuje oreole za potencijalne svece iz njihovih sredina?
Verski analitičar Draško Đenović smatra da "u ovim pitanjima ima argumenata za papin stav" i napominje da "i Srbima i Hrvatima treba da bude jasno da sadašnjem papi nisu toliko bitni kao što sami misle".
- I jedni i drugi, u stvari, služe za potkusurivanje u dugoročnim planovima Vatikana. Što se papinog trenutnog poteza tiče, Srbi nemaju razlog da likuju, jer je nedavno vatikanski ambasador u Zagrebu Alesandro d'Eriko izjavio kako mu je papa Franja rekao da nema ništa protiv svetosti Stepinca niti protiv Hrvata, ali da se našao u situaciji gde bi ponovo moglo da dođe do napetosti između katoličke i pravoslavne crkve u celini, a produbiti se jaz između hrvatskog i srpskog naroda - objašnjava Đenović.
Poznajući istoriju papstva unazad 1.000 godina, dr Zoran Čvorović, profesor istorije crkvenog prava, igru oko Stepinčeve kanonizacije tumači pre svega kao "lukavstvo sa dalekosežnim prikrivenim i odavno isplaniranim vatikanskim namerama koje su usmerene na uvlačenje pravoslavnih u uniju sa rimokatolicima".
- Stepinac je u svesti katolika odani krstaš, ratnik koji ne bira sredstva da širi papsku vlast na većinskoj pravoslavnoj teritoriji koju je Vatikan odavno označio kao svoju. Ovo odlaganje svetačkog oreola i navodno papino dodvoravanje Srbima je, u stvari, opasna igra sa svim pravoslavcima, da im se ispipa puls hoće li upasti u klopku unijatstva - zaključuje Čvorović.