Utorak 05.04.2016.
07:45
B. Simonović - Vesti

Skandalozna namera vlasti Crne Gore (5): Ko je vlasnik svetinja?

wikipedia.org
Ikona Bogorodice Filermoske

Dok se crnogorska vlast i Mitropolija crnogorsko-primorska već dve decenije nadmudruju kome pripadaju tri najveće hrišćanske svetinje - ikona Bogorodice Filermoske, ruka Svetog Jovana i čestica Časnog krsta - i gde ih treba trajno smestiti i učiniti dostupnim svima koji žele da ih vide i poklone im se, gotovo je iznenađujuće što se u tu priču već nisu umešali i neki drugi koji na ovaj ili onaj način objektivno polažu pravo na to basnoslovno kulturno i duhovno blago.

Da podsetimo, Štefan Falež, bivši ambasador Malteškog reda u Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, svojevremeno je bio sasvim određen:

Nije joj mesto u pećini

- Kad bi mene neko pitao, sagradio bih namenski objekat u centru Cetinja. Ikona Bogorodice Filermoske je relikvija i nisam siguran da joj je mesto u pećini - kaže Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja Crne Gore koji, pored ostalog, upozorava i na moguću opasnost od poplave, koja preti iz te pećine, uprkos svim istraživanjima koja, navodno, to isključuju.
- Ta pećina je potajnica, tamo je bilo ogromno vrelo koje je pre četrdesetak godina poplavilo pola Cetinja. A ako se desilo jednom, desiće se opet. Toga se bojim. To su neki rizici.

- Relikvije nisu bile poklonjene ruskom caru, već predate na čuvanje jer je on u periodu kada je Malteški red boravio u Rusiji bio izabran za Velikog majstora. On je zatim pravo čuvanja svetinja preneo na svoju ćerku, a ona kasnije na Karađorđeviće. Karađorđevići su neka vrsta nastavka ruske carske porodice. Mi sada smatramo da su relikvije predate na čuvanje pravoslavnoj crkvi i državi Crnoj Gori. Vlasništvo, što se nas tiče, nije sporno (sve naglasio B. S).

- Mislim da to nikada neće biti problem - rekao je svojevremeno Alesandro Kvaroni, ministar inostranih poslova Malteškog viteškog reda, odgovarajući na direktno pitanje da li Maltežani i dalje ove tri svetinje smatraju svojim blagom - jer mi imamo veoma pozitivan stav prema činjenici da je Madona od Filerma predmet obožavanja i u Katoličkoj i u Pravoslavnoj crkvi, prvo u Rusiji i sada ovde u Crnoj Gori. Mi smo sigurni da se sa ove dve relikvije, koje se nalaze u Cetinjskom manastiru, i sa Madonom od Filerma, koja se nalazi u nacionalnom muzeju, brižno i s ljubavlju postupa i mi smo zbog toga srećni i imamo poverenja da će one i dalje tako biti čuvane. 

Oni, pak, koji malo bolje poznaju istoriju i politiku Malteškog viteškog reda, podsećaju na reči Darsija Ozborija, nekadašnjeg britanskog ambasadora u Vatikanu, koji je još 1947. o taktici i politici Maltežana rekao i ovo: "Oni računaju u vekovima, a planiraju za večnost i to neizbežno čini njihovu politiku nedokučivom, zbunjujućom i, ponekad, prekorevajućom za praktične i vremenom i svetom uslovljene umove..."

Rusi, pak, dokazuju da su svetinje darovane njihovom imperatoru, koji je silno blago potrošio da ih uresi, te da su one čuvane u njihovim lavrama pune 122 godine, a potom bukvalno ukradene i odnete iz Rusije. I Karađorđevići, na drugoj strani, tvrde da su relikvije na dvor kralja Aleksandra stigle kao uzdarje za pomoć Rusima izbeglim iz otadžbine nakon Oktobarske revolucije - da je to bio amanet ruske carice, majke potonjeg ruskog imperatora.

Veliko je pitanje da li bi Crna Gora uspela da sačuva ovo basnoslovno kulturno i duhovno blago samo zato što se ono u ratnom metežu pre 75 godina slučajno našlo na njenom tlu. Kako bi svi ovi aduti bili cenjeni i vagani ako bi se kojim slučajem našli pred nekom međunarodnom arbitražom?

Ta mogućnost apsolutno nije isključena i ishod nije teško naslutiti, pogotovu ako u Crnoj Gori brzo ne prevlada mudrost da se svetinje objedine i smeste u odgovarajućem, makar i posebno sagrađenom objektu, a ne u pećini kako du se crnogorska vlast i cetinjska lokalna uprava sada zaletele i zainatile, bagatelišući nepobitnu činjenicu da su ove svetinje od pamtiveka, uvek čuvane u "božjoj kući".

2024 © - Vesti online