Mladićevi dnevnici: Srbi i Hrvati zajedno protiv Muslimana?!
Nove izvode iz Mladićevih beležaka Tužilaštvo namerava da uvede u dokaze protiv Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, koji su pred Tribunalom, zajedno sa drugim liderima bosanskih Hrvata, optuženi za zločine nad Muslimanima 1993. do 1994. godine.
Iz Mladićevih beležaka proističe da su tadašnji predsednici SR Jugoslavije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman "nudili" Muslimane jedan drugome, a da ih nijedan nije hteo, prenose beogradski mediji.
U zapisima sa sastanka sa Miloševićem, 8. jula 1993. godine u Beogradu, Mladić citira predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića: "Pomoći Hrvatima da bi se prisilili Muslimani za podelu Bosne".
U istom zapisu, Mladić navodi i Miloševićeve reči:"Muslimanima nuditi prihvatljive opcije... a na ratištu im ruinirati pozicije. Ne bih ja išao na presecanje Muslimana na dve autonomije. Mi smo ih sve nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao - `Uzmite ih vi`".
Milošević je, istovremeno, rekao da "rat mora što pre da se završi" i da "ne bi trebalo davati preveliku podršku Hrvatima da se ne bi ustalili u centralnoj Bosni", piše u Mladićevoj radnoj beležnici.
Na sastanku, kome je prisustvovao i šef Službe državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić, razgovaralo se i o prebacivanju fabrika oružja i municije iz BiH u SR Jugoslaviju, snabdevanju VRS i plaćanju njenih starešina iz SRJ i "proizvođenju novih oficira" u vojnim školama u SRJ.
U Mladićevim zapisima opisuju se i pregovori vojnih i političkih lidera Muslimana i Hrvata na štetu Muslimana, koji su vođeni u Pečuju u Mađarskoj i Njivicama u Crnoj Gori od 1992 do 1994. godine.
Na sastanku u Pečuju, 5. oktora 1992. godine sa "delegacijom Hrvatske", Mladić zapisuje reči Slobodana Praljka koga naziva "zamenikom ministra odbrane Hrvatske", da je hrvatski cilj "Banovina iz 1939, ako to ne - nastavljamo rat".
"Treba razmeniti stanovništvo, iseliti Hrvate iz Vojvodine", rekao je, po Mladićevim bieškama, Praljak tokom razgovora u kojem je postignut dogovor o primirju Hrvata i Srba u BiH.
Tri nedjelje kasnije, isti sagovornici sastali su se u Njivicama, a Praljak ocjenjuje: "Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da dijeli Bosnu."
"Mi ćemo što logistički, što prisilom naterati Aliju da sedne za sto s Bobanom (Matom, liderom bosanskih Hrvata) i Karadžićem", rekao je Praljak, po Mladićevim beleškama, dodajući da je "Tuđman pristao na razgovor s Karadžićem, Ćosićem (Dobricom, tada predsjednikom SRJ) i Bobanom".
Praljak je tada rekao i: "Hrvatska neće odstupiti od svog interesa, nećemo preterano zaoštravati sa Srbijom. Interes nam je da Muslimani dobiju svoj kanton, da bi se imali gde odseliti".
Mladić navodno detljano opisuje i međusobne isporuke oružja i municije između VRS i Hrvatskog vijeća obrane u BiH 1993. godine, kao i davanje vatrene podrške za novac, o čemu je razgovarao na Jahorini 1993. godine sa komandantom HVO Milivojem Petkovićem.
Ranije je saopšteno da je oko 3 500 stranica Mladićevih beležaka iz 18 radnih dnevnika, vođenih između 1991. i 1996. godine, zaplenjeno prilikom pretresa stana njegove supruge Bosiljke u Beogradu, krajem februara.