Nedelja 31.01.2016.
00:14
Đ. Barović - Vesti

Hrvatima smetaju i srpske kosti!

 

Ovo, u intervjuu za "Vesti", ističe Milenko Jahura, predsednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva Prebilovci.

Njegova izjava da je zemljište oko crkve već dato u zakup nekim Hrvatima izazvalo je ogromnu pažnju javnosti.

Načelnik opštine Čapljina je tu informaciju odmah demantovao, a Jahura kaže da je reč o zakulisnim radnjama koje su moguće zato što u BiH još nema pravne sigurnosti po pitanju vlasništva nepokretnosti.

- Načelnik je demantovao da je izdato u zakup oko 10 hektara zemlje Hrvatima, već pet hektara jednom Srbinu. Međutim, potvrdio je da se zemlja izdaje u zakup bez prethodnog obaveštavanja Prebilovčana.

Problem je što se i dalje ne zna čija je to zemlja. Prema katastru, ona pravno pripada državi, ali prema gruntovnim knjigama, to je zemlja koja je vekovima bila u kolektivnom vlasništvu Srba iz Prebilovaca. Oni su tu napasali stoku i pre nego što su došli Turci. To su istorijske činjenice.

Dakle, zbog ovakvog zamešateljstva, moguće je da neko i moju imovinu proglasi državnom ili da je proda, a da ja to i ne saznam. Već je u Prebilovcima na crkvištu bila velika divlja deponija, ali od toga se odustalo posle povratka Srba u selo. Ovo je valjda nov način da se promeni sastav poslednjeg etnički čistog srpskog sela.

Šta hoćete da kažete?
- Prebilovci su ostali jedino selo u kome još nije došlo do promene etničke strukture. "Kolonizacija" je počela sa prestankom rata. Hrvati su u svim srpskim ili mešovitim selima južno od Mostara izgradili naselja za svoje izbeglice od kojih se neka zovu Bobanovo, Šuškovo... U Tasovčićima imamo tri hrvatska naselja, u Klecima isto tri, isto toliko kod manastira Žitomislić i svim selima duž toka Neretve veštački je postignuta ogromna hrvatska većina. Svako to naselje je dobilo i veliki betonski krst kojim valjda treba da se ostali upozore da se pokaže da je to "katolička zemlja". Situacija nije bolja ni severno od Mostara gde su uglavnom živeli Srbi, a sada su tamo uglavnom većina Hrvati, ali i muslimani.

Da li je bilo naznaka da će "kolonizacija" stići i u Prebilovce?
- Novembra prošle godine, generalni vikar mostarskog biskupa, don Željko Majić održao je govor nezabeležen za nekog crkvenog velikodostojnika. On je, između ostalog, kazao da kanonizovane žrtve ustaškog zločina u Prebilovcima, a nije ni upotrebio naziv sela već ga je nazvao "susjednom uzvisinom", nisu nevine, odnosno da su "čašćene" i još mnogo toga. Posle je skratio govor na internetu, ali sačuvao sam original.

Kako da o tome javnost ne zna apsolutno ništa?
- Nije niko ni reagovao. Ni u BiH, ni u Srbiji, mada sam na potrebu reagovanja ukazao predstavnicima SPC. Možda su mislili da je to samo incident i ništa više, ali se pokazalo da je to zapravo bila najava drugačijeg odnosa prema Prebilovcima.

Nedavno je i jedan hrvatski voditelj u Zagrebu upozorio na srpske sveštenike "koljače". Ima li tu veze?
- U pitanju je jedinstven, dugotrajan odnos Rimokatoličke crkve prema Srbima bez obzira da li su u Zagrebu, Slavoniji ili Hercegovini. Stepen ispoljavanja nasilja zavisi samo od mentaliteta lokalnog stanovništva i mentaliteta tih sveštenika, a u Hercegovini su uvek bili najekstremniji.

Znači li to da se ustaštvo "povampirilo" i u Bosni?
- Kod naroda taj pokret nikada nije zamro, već je bio pritajen, a negovao se u porodici, i u crkvi. Naravno, država se donekle borila protiv toga, ali jasno je da nije mogla da ga suzbije zbog masovnosti.

"Nije ti ovo Banjaluka"

Milenko Jahura kaža da ekstremizam u dolini Neretve nije vidljiv kao drugde, mada je krajem 2014. i sam bio žrtva.
- Zatekao sam čoveka kako bere nar na imanju jednog Srbina. Kada sam ga upozorio da to ne radi, prišao mi je i zapretio: "Nije ti ovo Banjaluka. Ovo je Hrvatska, isterao sam te 1991, isteraću te i sada". Slučaj sam prijavio policiji, ali do danas nema nikakvog odgovora - kaže naš sagovornik.

Ostvarili san o Herceg Bosni

Srbi su maštali o "Velikoj Srbiji", a Hrvati o "Velikoj Hrvatskoj" sa Herceg Bosnom?
- Hrvati su tokom poslednjeg rata ostvarili svoju državu u BiH - "Herceg Bosnu". Doduše, ne u izvornoj ideji da granica bude na Drini. Onda su 1995. godine morali da se odluče: "Herceg Bosna" ili "Krajina" i odustali su od te države, ali samo formalno. U praksi, ta država i dalje postoji. Na računima za struju koji stižu i Hrvatima i Srbima i muslimanima lepo piše "Elektroprivreda hrvatske Herceg Bosne".

2024 © - Vesti online