Ponedeljak 16.11.2015.
11:00
D. Dekić - Vesti

"BRIKS postao trn u oku Amerikancima"

A. Čukić
Aleksandar Mitić

Imaju li zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), koje su bile protiv prijema Kosova u Unesko, snage da se suprotstave američkim globalnim strategijama i kretanjima?
- Jačanje zemalja BRIKS-a je ogromna smetnja zapadnoj dominaciji. Najbolji dokaz za to su pokušaji da se udari na dva najjača geopolitička igrača ovog bloka, a to su Rusija i Kina. Obe države ove godine trpe snažne udarce, ali ostaju jake.

Da li njihovi međusobni odnosi idu uzlaznom linijom?
- Bilateralni odnosi su im na najvišem nivou koji pamtimo. Rusija se zbog sankcija Zapada u značajnoj meri okrenula Kini. Potpisan je gasni sporazum vredan 400 milijardi dolara. Nedavno je vojna saradnja unapređena najvećim do sada zajedničkim vojnim manevrima na moru blizu Vladivostoka, uz učešće više od 500 podmornica. Sve više sarađuju i prisutnije su na Arktiku, koji zbog globalnog otopljavanja i energetskih izvora postaje važan poligon za suprostavljanje moći velikih sila. Istovremeno, ovogodišnjim prijemom Indije i Pakistana u Šangajsku organizaciju za saradnju (ŠOS), Moskva i Peking su dodatno ojačali sopstveni uticaj na bezbednosna pitanja u Aziji.

Predstavlja li to neku vrstu udara zapadnom uticaju na čitav svet?
- Da, mada je možda još značajniji udar na Zapad u ovom trenutku reforma trgovine među članicama BRIKS-a koja predviđa da sa dolara pređu na lokalne monete, kao i formiranje Nove razvojne banke BRIKS. Ta banka će imati pul valutnih rezervi od 100 milijardi dolara i samim tim smanjiti zavisnost država od međunarodnih organizacija kojima dominiraju SAD, pre svega Svetske banke i MMF-a.

Na šta ukazuje takav razvoj događaja?
- Govori da alternativa dominaciji Zapada više nije samo puko retoričko ili sporadično, ad hok povezivanje sila koje se ne slažu sa stanjem stvari, već da smo ušli u konstruktivnu fazu izgradnje novih struktura koje će dugoročno imati sve više uticaja na političku, finansijsko-ekonomsku i bezbednosnu arhitekturu sveta.

2024 © - Vesti online