Utorak 20.10.2015.
00:14
B. Božin - Vesti

Prva srpska ženska vinarija

Branislava Bošnjak (druga levo) i Lukas (prvi desno) sa predstavnicima srpskih vinarija

Pošto marketing srpskog vina u Nemačkoj praktično doskora nije postojao, za posetioce tržišta vina u Berlinu srpska vina su bila prava egzotika.

Među 300 najfinijih vina iz 40 odabranih podruma našla su se i srpska, koja na nemačkom i austrijskom tržištu zastupa i prodaje Samovino, brend koji su pre dve godine s puno ljubavi, ambicija i predanosti pokrenuli Branislava Bošnjak i Lukas Ertl.

- Lukas i ja smo u septembru 2013. godine seli u kola i obišli preko 40 vinarija u Srbiji. On je bio ubeđen da zbog položaja i klime ima dobrih vina u Srbiji, a ja sam mogla da mu preporučim neka od njih. Oduševili smo se i odabrali nekoliko vinarija za koje smo mislili da bi bile najinteresantnije za nemačko tržište, pre svega zbog lokalnih sorti kao što su prokupac, tamjanika, vranac, morava , pošto stvarno imamo dobre sorte koje su potpuno nepoznate van Srbije - započinje priču Branislava.

Degustacija srpskih vina

Presudni momenat je bila Lukasova strast prema vinu. Iako je u Beču završio sociologiju, dva semestra je studirao vinogradarstvo i vinarstvo. Njegov otac ima impresivan vinski podrum i godinama sakuplja vina, pa je tu strast preneo i na Lukasa. Desilo se da se zaljubio u Branislavu, a onda i u Srbiju.

- U početku nije bilo lako. Mnogi su rekli da je otkačena ideja, neki da sam hrabar, neki da sam lud. Uložio sam novac, kao i naši roditelji i prijatelji takođe - kaže Lukas. - Za godinu dana smo mnogo toga postigli u javnosti. U "Velt am Zontag" je o nama izašao članak jednog od najpoznatijih vinskih novinara, bili smo na Sajmu vina u Minhenu, prezentovali se u ambasadi Srbije...

Vino prodaju preko onlajn-šopa i narudžbine su sve veće.

- Dobijamo ih iz cele Nemačke, iz malih mesta gde se nismo nikad reklamirali. Većina kupaca su Nemci - priča Lukas.

- Svet je zatrpan etabliranim svetskim brendovima, ali, ima prostora i za nove. U Berlinu je otvoreno pet peruanskih restorana za mesec dana. To je trend koji se širi veoma brzo. Nadam se da će to uskoro biti slučaj i sa srpskim restoranima koji će pomoći i srpskim vinima. Mora se naći prostor gde se traži nešto novo. Imamo do sada osam restorana koji prodaju naša vina - šest u Berlinu i dva u Hamburgu i Frankfurtu.

Tržište vina u Berlinu bio je posebna prilika da se predstave vina iz Srbije.

- Ponudili smo svim vinarijama s kojima radimo da dođu u Berlin, a četiri su odgovorile potvrdno: "Budimir", "Aleksić","Jović" i "Temet".

Dragana Janjić je suvlasnica vinarije "Aleksić", mlade i prve ženske vinarije u Srbiji.
- Svi su bili prilično iznenađeni kad čuju da ima vina iz Srbije, jer smo, kad su vina u pitanju, nepoznata zemlja. Interesantne su im naročito domaće sorte, autohtone, ono što se vezuje samo za Srbiju: smederevka, vranac, prokupac i dosta pažnje je privukao rizling - poručuje Dragana.

Vinarstvo se dugo u Srbiji vezivalo za tradicionalni muški posao i uglavnom su muškarci vladali vinskom scenom.

- Nas tri sestre smo suvlasnice vinarije, a tehnolog je takođe žena i tako smo nastupili na tržištu kao prva ženska vinarija. Moja porodica nije se bavila vinarstvom u komercijalnom smislu. Mama je Dalmatinka koja se udala u Vranje. Godinama smo proizvodili vino samo za svoje potrebe, ali posle završetka škole nekako se namestilo da nas tri počnemo da se bavimo proizvodnjom vina. Najveći deo se plasira u Srbiji, a izvoz ide za Nemačku, Dansku, Bosnu i Crnu Goru - kaže Dragana.

Izvoz za Ameriku

Vinarija "Budimir" u Aleksandrovcu župskom drži se tradicija i starih sorti prokupca i tamjanike. Aleksandra i Jovana Antović su šesta generacija u porodičnom biznisu koji je poneo ime po dedi Budimiru Zdravkoviću.

- Deda Buda ima 84 godine i odrastao je u vinogradu. Kad vidi vinograd, tačno na kakav će rod biti - priča Milica. - Već četiri godine izvozimo u Ameriku, a u Beogradu ima neviđeno puno vinskih događaja, više nego u nekim većim metropolama. Vinska kultura u Beogradu je punom parom zaživela, naročito u poslednjih pet godina - kaže Milica.

Pametna čaša

Interesantan je takođe način kako su organizatori Adege-vajnmarketa rešili sistem degustacije vina sa takozvanom pametnom čašom. Svaki posetilac je dobio čašu sa čipom, koji očitava laser na svakom štandu. Kad se posetiocu dopadne određeno vino ili želi da zapamti nekoliko vina, ode do lasera koji učita njegovu čašu i skenira etikete koje su pravljene za svako vino. Kupac naknadno dobije mejl u kom su sva vina koja je probao, zajedno sa informacijama o vinu i o tome kako i gde može da ga nabavi.

2024 © - Vesti online