Subota 26.09.2015.
16:28
b92.net

Zašto Mađarska želi da se izoluje?

Reuters
Ograda koja je naljutila Evropu, i povećala Orbanovu popularnost u zemlji

Svake jeseni, mađarski premijer Viktor Orban koristi takozvani "Građanski piknik", koji okuplja konzervativnu elitu, kako bi poslao političke poruke. Ove godine, Orban je, naravno, govorio o izbeglicama, uobičajeno militantno.

Evropa je bogata, ali slaba, to je najopasnija kombinacija, smatra Orban. "Liberalno blebetanje" odvelo je kontinent u duboku krizu identiteta. Evropa i njene nacije morali bi da sačuvaju svoj etnički i kulturni sastav, Mađarska će to u svakom slučaju učiniti. Ta zemlja ne želi veštačke i ubrzane promene kroz muslimansko doseljavanje. Mnogo više je potrebno, pre svega mlade generacije usmeriti na "svakodnevni patriotizam" i "svakodnevni nacionalizam", kao što su kupovina mađarskih proizvoda ili izbegavanje uvrežene upotrebe anglicizama u jeziku.

Sa takvim stavovima Viktor Orban nije usamljen u istočnoj Evropi - ali on je taj koji govori otvoreno i žestoko. I u tome dobija podršku svojih zemljaka. Ankete pokazuju da mnogi Mađari razmišljaju slično kao šef vlade. Na čemu se bazira takva žestina u jednom vremenu, u kome se, na drugoj strani kontinenta ne govori o izolaciji, već se diskutuje o većem otvaranju prema spolja?

Propaganda za osvajanje glasova

U Mađarskoj je u prvom redu reč o unutrašnjoj politici. Orbanov najbliži krug ljudi instrumentalizovao je temu izbeglice, kako bi popravio pad popularnosti vladajuće stranke Fides. Uspešno - haos sa izbeglicama u Mađarskoj proteklih sedmica, koji je najvećim delom vlada sama isprovocirala i njeno čvrsto vojno-političko rešenje, Orbana je ponovo dovelo na vrh skale popularnosti.

Viktor Orban koristi izbegličko pitanje za jačanje sopstvenih pozicija u Mađarskoj

Orbanov žestok nacionalizam i zahtev za isključivanjem i homogenošću, veći deo mađarskog društva prihvata pozitivno. Poznavaoci prilika smatraju da za to postoje kompleksni razlozi.

- Poput svih srednjeevropskih država i Mađarska je tokom istorije više puta osetila dupli moral zapadnih demokratija i tretman države druge klase - kaže konzervativni politikolog Agošton Mraz, ukazujući na Trijanonski sporazum iz 1920. godine.

Tada je, nakon Prvog svetskog rata, odlukom zapadnih saveznika, Mađarska dve trećina svoje teritorije morala da ustupi susednim zemljama.

- Osećaj da velike sile slabe suverenitet srednjeevropskih zemalja, ili da su to u stanju da čine, još uvek je snažno ukorenjen.

Bez suočavanja sa prošlošću

Intelektualci poput poljskog istoričara Jana T. Grosa veruju da na odnos prema izbeglicama, u zemljama kao što su Mađarska i Poljska, utiče izostalo suočavanje sa fašističkom prošlošću.

- Tek kada do tog suočavanja dođe, ljudi mogu da prepoznaju svoju obavezu za spasavanje onih koji beže pred lošom sudbinom - piše Gros u nedavno objavljenom komentaru za portal Project Syndicate 2015.

Suočavanje sa mađarskim doprinosom holakaustu ne samo da je izostalo, već se po pravilu potiskuje. Na spolja se doduše propagira internacionalizam i međunarodno prijateljstvo, ali sa višedecenijskom politikom izolacije, u društvu su rasli brojni otpori. Mađarska je doduše, kao i druge istočnoevropske zemlje neko vreme velikodušno prihvatala komunističke imigrante, ali mnogo kontakta sa domaćim stanovništvom nije bilo poželjno.

Konkurencija za radna mesta?

Bivši antikomunistički aktivista za građanska prava, filozof G.M. Tamas, koji je danas jedan od ideologa nove Levice u istočnoj Evropi, vidi još jedan razlog zašto se Mađarska i druge istočnoevropske zemlje na takav način odnose prema izbegličkoj krizi.

- Postoji neka vrsta konkurentske imigracije. Istočnoevropske zemlje ne mogu da prežive bez emigracije viška sopstvene radne snage u zapadnu Evropu - napisao je u eseju, koji su nedavno objavili brojni levičarski evropski portali.

Tako se samo iz Mađarske, u proteklih četiri godine, iselilo oko 650.000 ljudi, kako bi radili u inostranstvu.

- U vitalnom interesu zemalja kao što je Mađarska je da zaustave sadašnje izbeglice, jer mi sa njima konkurišemo oko zapadnih resursa, zato što su istočnoevropske privrede jedan tužan vic.

Viktor Orban je u svom ovogodišnjem govoru opisao konkurentsku borbu sa upozoravajućim rečima:

- Izbeglice ne traže bezbednost, već za sebe žele životni standard. Oni žele da imaju život, kakav mi živimo.

2024 © - Vesti online