Sindikalci kvare posao Vučiću
Prema nezvaničnim saznanjima, sindikati su u pregovorima s vladom zatežu zahtevajući otpremnine za radnike od 950 evra po godini staža!
Otpremnine po firmama:
NIS - 750 evra
Filip Moris - 700 evra
Holcim - 650 evra
Lukoil - 800 evra (prvi krug)
Lukoil - 400 evra (drugi krug)
Knjaz Miloš - 400 evra
Sloboda Čačak - 300 evra
Jat ervejz - 300 evra
Prosveta - 200 evra
Železnice Srbije - 100 do 250 evra
Viskoza - tri prosečne zarade
Prvi maj - bez otpremnina
EI Niš - bez otpremnina
Zorka - bez otpremnina
Taj zahtev nije ništa novo i u medijima se još 2010. pominjao isti taj zahtev od 950 evra kada je srpska vlada pokušavala Telekom da proda Telekomu Austrija.
Ni tada, kao ni danas sindikalci ne izlaze u javnost s takvim zahtevom, već su informacije stigle od vladinih pregovarača.
Za vladu je tih 950 evra apsolutno neprihvatljivo iz više razloga. Nije pitanje da li u budžetu ima novca za to, već je problem što je država za otpremnine za oko 9.000 radnika viška u državnoj upravi opredelila otpremnine od po 200 evra za godinu staža.
Podsećanja radi, u najvećem broju privatizovanih firmi ili uopšte nije bilo otpremnine, ili je ona iznosila od 100 do 200 evra, mada ima izuzetaka.
- Neko je imao sreću da radi u javnom preduzeću i dobije velike otpremnine, a neko je radio u fabrici, stvarao dohodak, izdržavao sve ostale i otišao bez otpremnine - ističe Ranka Savić, predsednica Asocijacije nezavisnih i slobodnih sindikata.
Inače, za Telekom Srbija interes je pokazalo 14 kompanija i of-šor investicionih fondova iza kojih zapravo ne znamo ko zaista stoji. Od zvučnih imena tu su Dojče telekom, Telekom Slovenije i Turksel, ali su tu i investicioni fond iz Abu Dabija, Bugarski telekom i Evropska banka za obnovu i razvoj, na primer.
Zanimljivo je da je fond iz Ujedinjenih Arapskih Emirata eliminisan iz užeg kruga potencijalnih kupaca, te spiskom od devet interesenata dominiraju investicioni fondovi s egzotičnih destinacija, uz Dojče telekom, EBRD i Telekom Slovenije