Petak 07.05.2010.
12:00
I. Petrović - Vesti

Preko Jadrana u EU

PO UZORU NA BALTIK: Franko Fratini (levo) i Sven Alkalaj, šef diplomatije BiH

Fratini je objasnio da ovo nije dupliranje već postojećih evropskih institucija, već olakšavanje saradnje u oblasti privrede i infrastrukture, razvoja ruralnih oblasti, malih i srednjih preduzeća, kao i turizma i kulture.


- Krajnji cilj ovog ambicioznog plana je integracija zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju, jer je budućnost jugoistočne Evrope u EU - rekao je Fratini, posle sastanka Saveta jadransko-jonske inicijative u Ankoni na kome su učestvovali ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić i šefovi diplomatija drugih zemalja članica - Albanije, BiH, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Slovenije i Italije.


Radiće se na unapređenju razvoja i jačanju bezbednosti u jadransko-jonskoj oblasti, kao i na saradnji među zemljama regiona i podsticanju zemalja u tranziciji u procesu integracija i približavanja EU.

Srbija dopunski član


Jadransko-jonska inicijativa osnovana je u Ankoni pre 10 godina, 20. maja 2000, a njene članice su sedam država sa izlazom na Jadransko i Jonsko more: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija i, po principu sukcesije članstva, Srbija.

Ekonomista Miroslav Prokopijević, saradnik Instituta za evropske studije, smatra da je smisao ovakve inicijative da balkanske države funkcionišu i imaju regulisane odnose na način na koji će to imati u trenutku kada budu članice EU.


- Ovakav vid saradnje pre svega je pokušaj da se rešavaju ekonomska pitanja, a intenzitet saradnje zavisiće od toga koliko svaka od zemalja ima ekonomskog interesa da u tome učestvuje - kaže Prokopijević.


On posebno navodi značaj ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA koji je dao dodatni impuls regionalnoj saradnji, a Srbiji omogućio najveći trgovinski suficit u razmeni sa državama regiona.

NIŠTA BEZ SARADNJE: Miroslav Prokopijević

- Međutim, kao što je pokazao i CEFTA sporazum, zemlje regiona najpre mogu da sarađuju na polju ekonomije, a što se tiče političke saradnje, ona ide veoma teško na Balkanu, najviše zbog nasleđa ratnih sukoba devedesetih godina prošlog veka - ističe Prokopijević.


Ipak, koliko god međusobna saradnja zemalja u region pomaže svima na putu približavanja EU, Prokopijević naglašava da je, ipak, suština u tome da svaka zemlja pojedinačno napravi korake koje će je odvesti u članstvo evropskih naroda.
- Svaka zemlja treba najpre da vodi računa o individualnoj kvalifikaciji za članstvo u EU - naglašava Prokopijević.
 

Sastanci triju vlada


Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić je, nedavno na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru, predložio da se jednom u tri meseca održavaju zajedničke sednice vlada Srbije, BiH i Hrvatske u cilju rešavanja zajedničkih problema i ekonomskog jačanja tri zemlje.
- Samo zajedničkim radom možemo privući još više investicija i uklanjati prepreke među našim privredama i državama - rekao je Dinkić.

2024 © - Vesti online