Čovečija ruka primitivnija od šimpanzine?
Ljudska ruka je zapravo sličnija ruci poslednjeg zajedničkog pretka kog su šimpanza i čovek delili pre više miliona godina.
U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Communications, istraživači napominju da je struktura ruke modernog čoveka više primitivna nego što je rezultat evolucije u kontekstu izrade kamenog oruđa.
Ruka šimpanzi i orangutana se najviše promenila od odvajanja ove dve vrste u novu granu porodičnog stabla hominida. Njihovi prsti su postali duži u odnosu na palac što im je omogućilo lakše kretanje po drveću. U poređenju sa njihovom, čovečija ruka ima duži palac u odnosu na ostale prste, što omogućava ljudima da lakše hvataju predmete.
Postoji široko rasprostranjeno mišljenje među paleontolozima da je poslednji zajednički predak (LCA) ljudi i majmuna, čiji je identitet do danas ostao nejasan, bio prototip šimpanze sa rukama šimpanze.
Tim predvođen Serhijom Almesihom sa Univerziteta Džordž Vašington doveo je tu teoriju u pitanje.
Istraživači su analizirali proporcije ruku ljudi kao i ruku živih i fosilizovanih majmuna kako bi dobili što bolju sliku evolucije i otkrili da se ljudska ruka veoma malo promenila od LCA.
- Zaključak koji se neizbežno nameće je da kada su hominini (pleme potporodice Homininae koje obuhvata samo vrste čovek (Homo), šimpanza (Pan) i njihove izumrle pretke) počeli da sistematično izrađuju kameno oruđe, najverovatnije pre 3,3 miliona godina, njihove ruke su bile, imajući opšte proporcije, gotovo identične našim danas. A ako je ljudska ruka prilično primitivna, to znači da su 'relevante' promene koje su podstakle pojavu široko rasprostranjene kulture upotrebe kamenog oruđa najverovatnije posledica neurološkog, a ne manuelnog rada, tj. da je naš mozak bio taj koji je omogućio prilagođavanje - kazao je Almesiha za AFP.