Posle dve godine u EU, Hrvati i dalje čekaju bolji život
Bez sredstava iz evropskih fondova Hrvatska bi na brojnim međunarodnim rang listama bila još niže nego što jeste, navodi ljubljanski dnevnik i upozorava na ekonomske i druge probleme koji zbog članstva nisu nestali "preko noći", posebno na spori privredni oporavak, nezaposlenost i nisku konkurentnost.
Pročitajte još:
* Hrvati mogu da rade bez ograničenja u 22 zemlje EU
* Mladi Hrvati poručili srpskim vršnjacima: Evo šta vas čeka kad uđete u EU
- U Briselu kažu da je Hrvatska dobra učenica, mada ponekad nedisciplinovana i tvrdoglava, kao i uverena da je najveća od najvećih. Ali, tako je to u svakom partnerskom odnosu, gde partneri upoznaju dobre i loše osobine druge strane. Hrvatska, ipak, polako EU počinje da vidi kao mogućnost i priliku, a tako Hrvatsku vidi i EU - komentariše list.
Podaci Evropske komisije pokazuju da će Hrvatska ove i sledeće godine imati skromni rast BDP-a koji dolazi posle dugog perioda pada, a država se susreće i sa rastom deficita, visokom nezaposlenošću i odlaskom mladih u inostranstvo.
Pored toga, Hrvatska je duboko ideološki podeljena, iako ankete pokazuju da je poslednje što bi obični ljudi želeli politički ostrašćeno raspravljanje o "ustašama i partizanima".
- Centralni prioritet Hrvatske u sadašnjem trenutku je ulazak u Šengenski prostor, ali će za to biti potrebno nešto više vremena, između ostalog i zbog nerešenih graničnih pitanja sa susednim državama - prenosi Hina pisanje "Dela", koje dodaje da su Hrvatske granice "s većinom susednih država privremeno definisane", ali da ne postoje konačni međudržavni sporazumi.
Postaje sve jasnije da će se i određivanje granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, po svoj prilici, naći u rukama arbitraža ili sudova, kao i da odluku arbitražnih sudija o graničnom sporu uskoro očekuju Slovenija i Hrvatska.