Ponedeljak 26.04.2010.
11:42
Tanjug

Još će se dugo umirati zbog Černobilja

Snimak reaktora u Černobilju odmah nakon katastrofe

Ukrajina je danas spustila zastave na pola koplja i paljenjem sveća i polaganjem cveća na spomenik žrtvama Černobilja, koji se nalazi u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, odaje se pošta postradalima.

Misli su upućene svima koji su stradali, a direktnih žrtava je bilo 56, uglavnom zaposlenih u nuklearki i vatrogasaca koji su pokušali da zauzdaju nesreću, dok je još najmanje 4.000 - 9.000 ljudi umrlo u prvom talasu od izlaganja radijaciji.


Podaci su različiti, potiču od različitih izvora, a zapravo nikada neće biti pouzdano tačni jer radijacija iz Černobilja i danas odnosi žrtve koje umiru od raka.


Komemoracije su i u Rusiji, Belorusiji i drugim zemljama u neposrednom ukrajinskom okruženju. U Moskvi je u Aleji velikana sahranjeno 28 vatrogasaca koji su hrabro pokušali da ugase požar i da opasni reaktor posle eksplozije stave pod kontrolu.


Više od 25.000 ljudi, poznatih pod imenom "likvidatori", stradalo je pokušavajući da uspostave kontrolu nad situacijom i postave betonski štit, zvanični su podaci iz Ukrajine. U toj "armiji hrabrih" koji su se svesno žrtvovali bilo je najviše Ukrajinaca, Belorusa i Rusa.

Jedino Kuba ne odustaje od dece-žrtava

 

Radijacijiom je kontamirano više od 150.000 kvadratnih kilometara Ukrajine, Belorusije i Rusije. Iz najzagađenijih oblasti je raseljeno oko 360.000 stanovnika.


Ukrajinske vlasti procenjuju da je direktno ozračeno oko 5.000 naselja u te tri države, kao i da je katastrofom direktno pogođeno oko pet miliona ljudi. Ukrajina i danas ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od černobiljske katastrofe.


Među njima je više od polovine dece, od kojih se mnoga leče na Kubi, jer ta zelja jedina ni danas nije preknula brigu o deci žrtvama nuklearne havarije u Černobilju, dok je ostatak sveta u početku pomagao, kasnije na njih skoro zaboravio.


Najveći broj Ukrajinaca ima probleme sa štitnom žlezdom, ili su je operisali, podsetile su agencije.

Eksplozija se dogodila 26. aprila, noću u jedan čas i 23 minuta, ali je tek 1. maja izdata naredba za evakuaciju najugroženijeg grada Pripjata, u kome je bio oko 50.000 stanovnika, uglavnom porodica ljudi zaposenih u nuklearki.

Tek tri dana kasnije iseljeno je još 100.000 ljudi sa teritorije u prečniku od 30 kilometara od nuklearke, koja je i danas "mrtva zona" na severu Ukrajine.


Radioaktivni oblak, koji se podigao nad Černobiljom, proširio se najpre na Belorusiju, Rusiju, pa dalje nad zemljama Evrope. Stigao je i do naših krajeva. U zemljama nad kojima se kretao radioaktivni oblak zabeležene su posledice od radijacije i žrtve.


U mnogim zemljama se za radijaciju saznalo tek pošto je oblak došao, mnoge prvomajske svečanosti i okupljanja u prirodi su bili organizovani bez upozorenja na opasnost.


Nad reaktorom je uz velike napore podignut betonski "sarkofag" da bi se sprečilo dalje izlivanje radijacije. Černobiljska nuklearka je van funkcije od januara 2000. godine.

Četvrti reaktor je zaliven betonskim štitom teškim 1,1 miliona tona, ali za potpuno okončavanje opasnosti od nuklearnog goriva iz četvrtog bloka biće potrebno najmanje pola veka.


 

Još ljudi će umirati zbog Černobilja

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), oko 6,6 miliona ljudi bilo je izloženo radijaciji.


Organizacija za zaštitu životne sredine Grinpis (Greenpeace), koja je pre šest godina, uoči 20-godišnjice od katastrofe, sprovela istražvanje, u kome je učestvovalo oko 60 naučnika, tvrdi da će umreti još najmanje 100.000 ljudi i da će se černobiljske posledice još dugo osećati u područjma koja su bila najugroženija.


Najzagađenija zona kog grada Pripjata, na istoimenoj reci, ograđena je bodljikavom žicom, znacima upozorenja i kontrolnim punktovima. Iz ove zone iseljeni su svi stanovnici, a opustošenim krajem lutaju samo radioaktivni izotopi.

Strah


Katastrofa u Černobilju je dodatno podstakla strah koji ljudi imaju od nukelarne energije posle razornih dejstava prvh atomskih bombi, bačenih na Hirošimu i Nagasaki krajem Drugog svetskog rata. I u tim japanskim gradovima danas umiru ljudi od posledica ozračenja od bombi koje su izručili Amerikanci.


U svetu, suočenom sa nedostatkom energenata, sve je veća kampanja za gradnju nukelarnih elektrana kojih u svetu ima već više od 400, od kojih je oko 100 u SAD.

Jednako su snažne kampanje i za i protiv gradnje nuklearki.

Nuklerana katastrofa u Černobilju je postala simbol opasnosti koji preti od nekontrolisane nuklearne tehnologije.

2024 © - Vesti online