Četvrtak 19.03.2015.
22:39
S. M. Tomić - Vesti

Barbika, špijun detinjstva

Tanjug/AP
Ispiraju nam mozak proizvodima agrokulture: Barbika kao uhoda korporacije

Novi proizvod nazvan helou Barbi obogaćen je softverom koji omogućava da deca razgovaraju sa lutkom. Lutka će slušati šta deca govore i tokom vremena sakupljati informacije o detetu, njegovim omiljenim temama ili kako mu se zove pas.

Barbika ne samo da snima razgovore s mališanima, već i te razgovore šalje kompaniji na obradu podataka. Navodno je Matel na ovaj način želeo da što bolje razume dečje potrebe i sazna o čemu deca ćaskaju sa lutkama.

A dete je preko bežičnog interneta povezano s korporacijom koja saznaje sve dečje zanimacije dok lutka svakim novim apdejtom može da nauči nove rečenice i tako manipuliše njegovim željama i potrebama.

Prodaja Barbika opala je poslednjih godina, a potražnja za veb-aplikacijama i onlajn igrama je eksplodirala, pa se industrija igračaka okrenula novim tehnologijama. Kompanija Matel tvrdi da audio-datoteka služi samo da lutka može da vodi dijalog sa svojim vlasnikom, i da to nema nikakve veze sa marketingom.

Međutim, grupa Kampanja za komercijalno-besplatno detinjstvo pokrenula je potpisivanje peticije da Matel odustane od proizvodnje ove lutke.

- Dok deca razgovaraju s lutkom, ona se direktno obraćaju konglomeratu čiji je jedini interes finansijski - napisala je Suzan Lin u saopštenju grupe.

Prof. dr Igor Čatić iz Zagreba, stručnjak za tehnologiju prerade polimera, kaže za "Vesti" da se industrija igračaka često poigrava sa nama prodajući nam rog za sveću. Tako se pojedine kompanije reklamiraju da proizvode eko-lutke, što je još jedna ekološka manipulacija za bolju prodaju.

- Bioplastične lutke nisu od danas, stare su najmanje 100 godina. Ali nove generacije zaluđene ispiranjem mozga da sve mora biti "bio" i "prirodno", to ne znaju. I zato im se staro može prodati kao potpuno novo. Prvu ekološku bioplastičnu lutku načinio je francuski proizvođač Petitcollin pre 100 godina. Bila je načinjena od celuloznog nitrata i kamfora. Te su se lutke proizvodile do 1960. godine. A 1959. godine na tržište je stigla čuvena Barbika, načinjena od PVC-a. Sad taj isti proizvođač proslavlja 100-godišnjicu celuloidne lutke i izbacuje na tržište "eko-lutke od nove bioplastike". Lutke su napravljene od skrobne bioplastike, a proizvođač naglašava da skrob ne potiče od GMO proizvoda i da se lutka može 100% reciklirati. Ako taj opis nije tipični primer ispiranja mozga proizvodima agrokulture, onda šta jeste - pita se prof. Čatić.

I PVC lutke se mogu reciklirati u potpunosti.

- Polietileni proizvode više energije po jedinici od kamenog uglja. Jednom sam pisao kompaniji koja proizvodi polietilen jer mi nešto nije bilo jasno. Naime, u njihovoj specifikaciji materijala među ostalim piše: "Taj plastomer nema ekvivalent na tržištu. On sadrži više od 50% materijala na bio-osnovi." Na pitanje šta čini ostatak osnove do 100%, nikada nisam dobio odgovor. Sve lutke prave se od organskih, ali cenjene su i one od anorganskih polimera. Drvo, slama, tekstil uz plastiku i gumu su polimeri. Bioplastične lutke nisu od danas, stare su najmanje 100 godina - ističe prof. Čatić.

Dame za putovanje

- Još je Antun Gustav Matoš u esejima napisao da će "čovek budućnosti, novi Prometej, biti lutka, obični automat, kao patka Vokansonova". Industrija lutaka ne može se svesti samo na dečje igračke. Danas su lutke vrlo moderne, na svaki način. One se mogu podeliti u tri grupe: dečje lutke, lutke za kolekcionare i lutke kao krojački modeli. Posebnu grupu čine lutke za ličnu upotrebu odraslih, poznate i kao seksualne igračke ili lutke na naduvavanje. One postoje već od 17. veka i nazvane su "dame za putovanje", a bile su namenjene potrebama mornara odvojenih duže vreme od kopna. Uglavnom su bile napravljene od delova odeće. Savremene lutke za naduvavanje načinjene su na osnovi vinila, lateksa (organski biopolimer) i silikona (anorganski polimer) koji omogućava visoki stepen realnosti. U međuvremenu su postale veliki biznis, pa su i sve savršeniji materijali za njihovu proizvodnju, pa su 2013. dobile ime ginolda - objašnjava prof. Čatić.


 

2024 © - Vesti online