Ponedeljak 09.02.2015.
01:30
mondo.rs

Sve što vas zanima o autoimunim bolestima

herpes.in.ua
Autoimune bolesti često napadaju različite delove tela, pa ih je teško otkriti

Evo šta još treba da znate o autoimunim bolestima:

Napadaju sopstveno telo

Svi imamo imuni sistem koji se sastoji od ćelija i organa čiji je zadatak da se bore protiv stranih tela koja napadaju naš organizam. Kod zdrave osobe, telo odmah prepoznaje razliku između sopstvenih i stranih ćelija, dok je imuni sistem osoba sa autoimunim bolestima preplavljen ćelijama zbog čega često napada svoje zdrave ćelije. Rezultat toga je zapravo napad na sopstveno telo, što može da ostavi negativne posledice na zdravlje.

Postoji više od 80 oblika autoimunih bolesti

Neke od autoimunih bolesti su Celijakija, Kronova bolest, endometrioza, narkolepsija, psorijaza, reumatoidni artritis… ali ima ih više od 80 različitih.

Relativno su česte

Samo u Americi od autoimunih bolesti boluje 23 miliona ljudi, što je gotovo isto koliko i obolelih od dijabetesa tipa 2. Naravno, neke od autoimunih bolesti su češće, neke ređe.

Mogu biti nasledne

Postoje dokazi da neke osobe imaju genetske predispozicije da obole od autoimunih bolesti, mada stručnjaci kažu da za to nisu odgovorni samo geni. Takođe, na rizik od autoimunih bolesti utiče i način života, ali i pojedine infekcije mogu biti okidač za ove bolesti, naročito kod osoba koje imaju genetske predispozicije.

Autoimune bolesti nisu alergije

Simptomi ovih bolesti često se mešaju sa alergijskim reakcijama. Iako postoji veza izeđu genetskih predispozicija za alergije i autoimune bolesti, i postoje dokazi da alergije mogu da izazovu ove bolesti, alergije i autoimune bolesti ipak su potpuno različito. Na primer, osoba sa Celijakijom i osoba alergična na pšenicu, lečiće se na sličan način - obe će izbaciti gluten iz ishrane. Međutim, organizam osobe sa alergijom ne napada sam sebe, i ta osoba nema rizik od nedostatka nutrijenata, oštećenja creva i drugih rizika koje Celijakija nosi sa sobom.

Teško se dolazi do dijagnoze

Mnoge autoimune bolesti pogađaju različite delove tela, a simptomi su nejasni, pojavljuju se samo ponekad, odnosno nisu stalni i zbog toga je lekarima često teško da prepoznaju ove bolesti. Nije retkost da se simptomi autoimune bolesti na počektu klasifikuju kao posledica stresa, da bi se tek kasnije došlo do dijagnoze.

2024 © - Vesti online