Ponedeljak 02.02.2015.
10:51
B. BOŽIN

Remilitarizacija nemačke diplomatije (1): Bundesver spreman za nove ratove

Reuters/H. H.
Učešćem u NATO intervenciji u Srbiji 1999. Nemačka je pokazala da vodi ratove, ne uprkos, već upravo zbog svoje prošlosti

Pitanja su koje postavlja nemački "antimejnstrim" istoričar Kurt Grič u članku objavljenom na sajtu TELEPOLIS-a, koji "Vesti" prenose u nastavcima.

Argument je, objašnjava ovaj istoričar, glasio da se pomaže Albancima na Kosovu koji su "ugnjetavani od strane Srbije". Kako, međutim, nisu imali ovlašćenje Saveta bezbednosti UN, oni su intervenciju opravdali time da žele da spreče "preteći genocid".

Međutim, o "novom Aušvicu", kako je izjavljivao nemački šef diplomatije Joška Fišer, nije moglo biti ni govora, tvrdi Grič, podsećajući na to da je i generalni sekretar UN Kofi Anan konstatovao da Srbi i Albanci podjednako snose odgovornost za dugogodišnji politički konflikt, koji je 1998.godine eskalirao u građanski rat. On je pozvao na političko rešenje, ali je to zapadni vojni savez ignorisao i umesto toga krivicu pripisao "novom Hitleru" - Slobodanu Miloševiću.

To nije sprečilo vazdušne napade, zbog kojih je stotine hiljada ljudi izbeglo ili proterano, konstatuje Grič. NATO je u aprilu 1999.godine povodom 50-godišnjice postojanja ipak odlučio da ubuduće interveniše svuda u svetu gde je to potrebno "za dobro potlačenih naroda".

Ono što su sami pozdravljali kao "korak ka globalnom osiguranju mira", drugi su kritikovali kao mutaciju jednog odbrambenog u agresorski savez i korak u pravcu osvajačkih ratova. Nemačka, koja je od 1945. godine prvi put ponovo ušla u rat, pokopala je zajedno sa bombama na Beograd dotadašnji moto "Nikad više rat" i zamenila ga novim "Nikad više Aušvic!"

Poznavalac Balkana

Doktor Kurt Grič je rođen 1976. godine u Meranu, u Italiji. Studije istorije i nemačke filologije je završio na Univerzitetu "Leopold Francens" u Inzbruku, a radi kao predavač u Graubindenu i saradnik je na Institutu za savremenu istoriju u Inzbruku. Napisao je publikacije "Insceniranje pravednog rata", "Intelektualci, mediji i Kosovski rat", zatim "Peter Handke i pravda za Srbiju", kao i "Čisto oduševljenje ratom", "Nemačka i rat na Kosovu", a objavio je i brojne članke i održao predavanja i radionice sa težištem na južnu Evropu i politiku Zapada u kosovskom konfliktu.

SUTRA - Remilitarizacija nemačke diplomatije (2): Holokaust retorika Joške Fišera

2024 © - Vesti online