Petak 30.01.2015.
12:16
N. Jokić - Vesti

Brisel besan zbog Ciprasa

Beta/AP
Već trn u oku Zapadu: Premijer Aleksis Cipras i ministar finansija Janis Varoufakis

Da više ništa neće biti kao ranije govori i činjenica da je sada i Kipar saopštio da se ne slaže sa saopštenjem Mogerinijeve protiv Rusije i da ni Nikoziju, kao ni Atinu niko nije ništa pitao. Viktorijas Papadopulos, portparol kiparske vlade izjavio je da je saopštenje bilo poslato u Nikoziju u poslednjem času i da je vlada imala samo tri sata da da svoje mišljenje što je veoma kratak rok.

Iz Brisela je stiglo objašnjenje da je saopštenje sastavljeno na osnovu stavova oko kojih su se sve države EU složile 18. decembra na samitu u Briselu. Siriza tada nije bila na vlasti, a to što se vlada u Atini promenila začudo izgleda nije interesovalo briselsku birokratiju. Poruka Brisela u sažetom obliku glasila je: Ako niste izričito rekli da se ne slažete, smatra se da se slažete.

"Boljševik" iz Atine

Samom Aleksisu Ciprasu pripisuju se lažne izjave tipa "spreman sam da prolijem krv" kako bi se nametnula slika boljševika koji sedi u Atini. Ne slučajno, najvažnije od svega je da srednja klasa u zemljama EU, ona koja najviše nosi teret krize, ne stekne simpatije prema novom grčkom premijeru. Umesto simpatija treba joj nametnuti strah od "crvenih" koji konfiskuju i nacionalizuju imanja.

Nameće se pitanje da li ovako važna saopštenja u Briselu po automatizmu izdaju i sastavljaju sekretarice u Evropskom savetu ili je zanemarivanje onih koji se ne slažu - bilo namerno i predstavlja politički čin.

Protest iz Atine mnogi zapadni mediji, uglavnom u rukama krupnih medijskih grupa i korporacija, videli su kao prvi znak ozbiljnog političkog razmimoilaženja između EU i ostatka Atine pripisujući Ciprasu da buduću ulogu neke vrste ruskog "Trojanskog konja" u Evropskoj uniji.

Briga je velika: kako će, posle dolazaka levice na vlast u Atini, EU nastaviti da vodi svoju spoljnu politiku u funkciji interesa SAD i NATO i industrije naoružanja?

"U martu će za donošenje novih sankcija protiv Rusije biti potrebna saglasnost Grčke", zabrinuto je konstatovao na primer nemački "Frankfurter Rundšau" čija je ideja da EU treba da osudi grčku koaliciju koja je u nedelju preuzela vlast u Atini.

Aleksis Cipras, jasno je od početka, ne čita međunarodne događaje kroz iste naočare kao njegov prethodnik. Kriza u Ukrajini za njega je daleko složenija nego što to Brisel tvrdi. Umešanost i odgovornost SAD i američkih korporacija za rat u ovoj zemlji je evidentna.

Sve to znači da će novi ministar spoljnih poslova Nikos Kocias predstavljati pretnju jednoglasju u Briselu zbog prava svake države da upotrebi veto prilikom donošenja odluka. Štaviše, možda čak ohrabriti i druge šefove diplomatija da ga slede. Ova "briga" nije bez osnove jer su privrede brojnih članica EU, uključujući i Nemačku, teško pogođene zbog sankcija protiv Rusije.

Na pitanje da li će Grčka upotrebljavati veto novi šef grčke diplomatije Kocias rekao je juče samo da će "grčki stav biti demokratski". Mnogi se sada sećaju da je Cipras, u vreme kada je bio kandidat za predsedništvo u Evropskoj komisiji, izjavio da Ukrajina treba da bude most između Rusije i Zapada i osudio ukrajinsku vladu u kojoj sede i neki neonacisti.

Zabrinut i Vašington

Novom politikom Grčke zabrinut je i Vašington jer je izvesno da EU više neće moći tako glatko, kao do sada, da sledi američku spoljnu politiku, pogotovu ovu u Ukrajini. "Ta politika ne vodi računa o evropskim interesima, ni o interesima evropskih poljoprivrednika" , kaže grčki evro-poslanik Dimitris Papadimulis.

S druge strane, lider desne i nacionalistički orijentisane Nezavisne stranke Grčke Panos Kamenos koji je u koalicionoj vladi sa Ciprasovom Sirizom izjavio je: "NVO sa zapada, uz podršku nemačke i fondacija kao što je ona Klintonova, izazvale su krizu u Ukrajini, gde je legalna vlada svrgnuta državnim udarom".

U grčkoj vladajućoj koaliciji postoji jedinstvo oko Ukrajine i to će jako zakomplikovati život EU, NATO-u i SAD. Zbog toga je propagandni rat protiv Ciprasovog "lika i dela" već počeo. Njegova stranka Siriza naziva se sistematski "ekstremnom levicom" iako je njen program identičan programu recimo francuskih socijalista 1981. godine. U međuvremenu socijalisti su u svim zemljama postali socijaldemokrate i podržavaju neoliberalni model "tržišta koje se samo organizuje" zapisan u ustavu EU kao "sveto pravilo".

2024 © - Vesti online