"Presuda Međunarodnog suda u Hagu - gorko pitanje za Srbe"
- Za nas je to “gorko pitanje“, jer stoji nepobitna činjenica da je počinjen genocid nad Srbima u Hrvatskoj, koji su pre jedva sto godina činili četvrtinu stanovništva - rekao je Višnjić i ukazao da je danas raspoloženje takvo da bi, kako je naveo, cela srpska nacionalna politika bila srećna ukoliko bi Međunarodni sud odbacio i tužbu i kontratužbu.
Višnjić je za novosadski "Dnevnik" konstatovao da u proteklih 20 godina u Hrvatskoj nije došlo do relaksacije odnosa prema Srbima.
- Retroaktivno je kriminalizovano i ono što nam je Franjo Tuđman bio spreman ili prisiljen da oprosti. Ukratko, u Hrvatskoj jača raspoloženje društvenog - nacionalnog bezizlaza, koje se onda po poznatom antisemitskom obrascu iskazuje kao antisrpski osećaj i politika - kaže Višnjić.
On navodi da je u ovom trenutku teško reći da li je "dobra vest" za srpsku zajednicu izbor Kolinde Grabar-Kitarović za predsednika Hrvatske.
- Ako desnica, predvođena HDZ-om, dođe na vlast na predstojećim parlamentarnim izborima, moguće je očekivati normalizaciju političke atmosfere u Hrvatskoj. Neizvesno je, međutim, šta će se desiti sa srpskom zajednicom, s obzirom da je zemlja u ovom trenutku, politički podeljena - smatra Višnjić.
On tvrdi da su Srbi u Hrvatskoj i dalje zalog na ratu zasnovanog projekta "Kroacija" DD čiji su vlasnici desničarske snage te države.
- Srbi u Hrvatskoj i danas su zalog odnosa prema zemlji i narodu, na ratu utemeljenog projekta “Kroacija“ DD, koji je u vlasništvu desnih snaga te države. I čim se to vlasništvo na bilo koji način dovede u pitanje, slede pritisci, a Srbi su sve slabiji da ih izdrže - kaže Višnjić.
Sredinom prošle sedmice Višnjić je, zbog pritiska hrvatskih ratnih veterana, dao neopozivu ostavku na mesto člana Upravnog odbora Hrvatskog memorijalnog-dokumentacijskog centra "domovinskog rata".
Odbor za veterane zahtevao je njegovu smenu, zbog saradnje sa "okupatorskom vojskom" nekadašnje SAO Krajine, iako je na mesto člana Upravnog odbora došao na insitiranje hrvatskog ministra za kulturu Andree Zlatar.